- Izjave kojima se osobni poslovni neuspjesi pokušavaju pripisati odgovornosti Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) neutemeljene su i netočne. Vezano za prosvjed u organizaciji vlasnika tvrtke Lukač, izražavamo negodovanje i dovodimo u pitanje opravdanost njegova održavanja ispred zgrade HVI-a. Činjenica koju posebno naglašavamo jest da ovlasti i odgovornosti HVI-a počinju u trenutku dostave i zaprimanja uzoraka na pretragu u laboratorije HVI-ja. Bilo kakve djelatnosti i radnje vezane za uzorkovanje, koje prethode pretragama, kao i pisanje rješenja o postupanju temeljenog na izvješćima, pripadaju isključivo nadležnosti ovlaštenih veterinarskih organizacija, Uprave za veterinarstvo RH, te Državnog inspektorata, odnosno Veterinarske inspekcije – stoji u priopćenju HVI-ja nakon što ispred Instituta prosvjed organizirao proizvođač jaja Marijan Lukač i iznio niz prozivki na rad te institucije te nevjericu u nalaze da je njegovih 160.000 nesilica zaraženo salmonelom.

"Problemi od 2019."

-Uzorci s farmi tvrtke Lukač u HVI i njegove područne laboratorije dostavljaju se već 30 godina. Problemi s g. Lukačem započeli su 2019., u trenutku kada je HVI na farmi nesilica Caginec utvrdio nazočnost bakterije Salmonella spp. serotip Enteritidis. Nazočnost joj je potvrđena u uzorcima koji su poslani u laboratorij u Beč. Dokazivanje pozitivnih uzoraka s farmi tvrtke Lukač nastavljeno je i sljedećih godina, pa je tako 2022. ta bakterija izdvojena na farmi Derežani. Izolirana je iz jaja tvrtke Lukač plasiranih u jednom velikom trgovačkom lancu, koji je uzorke, u okviru svojih internih kontrola, dostavio na analizu u laboratorij koji nije imao nikakve veze s laboratorijima HVI-ja. Nakon dobivanja pozitivnog nalaza, Nacionalni referentni laboratorij potvrdio je isti nalaz na 3 peradnjaka farme Derežani. Ista farma bila je pozitivna i 2023. i 2024. U studenom 2024. godine iz uzoraka jaja, koja su uzorkovana od strane DIRH-a i dostavljena u Laboratorij za mikrobiologiju hrane i hrane za životinje HVI Veterinarski zavod Split, a podrijetlom s farme Derežani, također je izdvojena ta bakterija. Tijekom 2025. izdvojena je i na farmi Caginec (u siječnju) i Derežani (rujan) – navode u Institutu.

U HVI-ju ističu da je laboratorij Instituta, koji obavlja dijagnostiku uzoraka tvrtke Lukač, imenovan od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kao Nacionalni referentni laboratorij (NRL) za izdvajanje i serološku tipizaciju Salmonella spp.

-Kako bi laboratorij uopće mogao dobiti imenovanje, mora udovoljiti sve uvjete propisane normom HRN EN ISO/IEC 17025, što najprije uključuje educiranost osoblja u eminentnim europskim institucijama, kontrolu okolišnih uvjeta u samom laboratoriju, te umjerenost i ispravnost svih instrumenata koji se koriste u određenoj dijagnostici bolesti. Naglašavamo i činjenicu da laboratorij mora redovito participirati u međulaboratorijskim ispitivanjima koje organizira Europski referentni laboratorij u određenom području dijagnostike, koji u konkretnom slučaju uključuju izdvajanje i serotipizaciju Salmonella spp. Laboratorij HVI-a u tim međulaboratorijskim ispitivanjima ostvaruje uspješnost od 100% - ističu u HVI-ju.

Kontrole

Dodaju i da je NRL HVI-ja pod kontinuiranom kontrolom DIRH-a i Ministarstva poljoprivrede, da je DIRH u nadzoru laboratorija bio 2016., 2020., 2023 i 2024., a da je posljednji nadzor Hrvatske akreditacijske agencije proveden 2023.

-Na osnovu svega izloženog, nedvojbeno je otklonjena sumnja u rad i vjerodostojnost izvješća koja NRL HVI izdaje na temelju pristiglih uzoraka. U prilog tomu ide i činjenica da je g. Lukač u više navrata upućivao uzorke u vanjske laboratorije, prije svega u Švicarsku i Austriju (prema našim saznanjima najmanje 3 puta), pri čemu je dobio u potpunosti identične rezultate onima koje je izdao naš nacionalni referentni laboratorij. Ovom izjavom, a sukladno navedenim činjenicama, apsolutno se ograđujemo od poluistina, lažnih izjava i zavaravanja javnosti dotičnog gospodina da hvi svojim pretragama opstruira njegovu proizvodnju. Tvrtka i g. Lukač bi najprije trebali sagledati način svoje proizvodnje, tehnologiju uzgoja, hranidbu svojih nesilica koja je uglavnom sa sirovinama izvan područja RH, te kontrolirati uvoz jaja koja se stavljaju na tržište iz uvoza, prije svega Poljske i Ukrajine – zaključili su u priopćenju u Hrvatskom veterinarskom institutu.