Iz Hrvatske udruge poslodavaca u četvrtak su ponovili da se zauzimaju za postupno povlačenje države iz mjera intervencije te podsjetili da poduzeća u Hrvatskoj plaćaju veću cijenu struje nego kućanstva, koja plaćaju subvencioniranu cijenu. Direktorica HUP-a Maja Weber pritom je navela da bi građanima prosječan račun za struju trebao biti veći od tri do pet eura, a malim i mikropoduzetnicima zbog toga će biti veći 30 eura.

Irena Weber

HINA/ Denis CERIĆ

No, dodala je Weber, ako se usporedi povećanje cijene struje za poduzetnike za 30 eura s prošlogodišnjim rastom minimalne plaće za 130 eura, "vrlo je jasno što gura inflaciju".

Na insinuaciju da je rast minimalne brutoplaće od 970 eura "pogurao inflaciju" iz Nezavisnih hrvatskih sindikata odgovaraju da se rasprava o uzrocima inflacije u Hrvatskoj mora temeljiti na činjenicama, a ne na prebacivanju odgovornosti na radnike. Podsjećaju da je minimalna plaća u Hrvatskoj porasla za samo 130 eura u brutoiznosu u 2025. godini, a dobit poduzetnika istodobno je porasla za 1,143 milijarde eura. Teško je, stoga, opravdati tezu da upravo radnici s minimalnom plaćom predstavljaju glavni inflatorni pritisak, dok se istodobno prešućuje snažan rast profita, kaže glavna ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić.

“Moramo jasno reći koji su glavni i temeljni uzroci inflacije i visokih cijena u Hrvatskoj. To su prije svega visoke cijene uvoznih proizvoda, strukturne slabosti domaće ekonomije te činjenica da pojedinci koriste trenutnu situaciju na tržištu kako bi ostvarili vlastite interese. Domaće gospodarstvo nije dovoljno snažno ni otporno da bi izdržalo vanjske šokove bez posljedica", kaže Mišić.

Pritom ističe da prostora za povećavanje plaća u brutoiznosu, i minimalne plaće, neosporno ima, što najbolje potvrđuju podaci Fine.

Izabela Delfa Mišić

PIXSELL

“Rast netodobiti poduzetnika u razdoblju od 2021. do 2024. godine iznosio je čak 66 posto, a samo su u 2024. poslodavci radnicima isplatili 2,6 milijardi eura kroz neoporezive primitke, što je rast od 27 posto u odnosu prema prethodnoj godini, a u prvoj polovini 2025. godine poslodavci su kroz neoporezive primitke već isplatili 1191 milijardu eura. Dakle, sredstva postoje", navodi Mišić.

Iz Nezavisnih sindikata poslodavcima također poručuju da prosječni ukupni trošak rada u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, iznosi 16,5 eura po satu, a europski prosjek iznosi čak 33,5 eura, odnosno dvostruko više.

“Za usporedbu, u Njemačkoj trošak rada iznosi 43,4 eura, u Austriji 44,5 eura, u Irskoj 42,5 eura, a u Belgiji 48,2 eura po satu. Hrvatski radnik, stoga, nije samo manje plaćen, on je jedan od jeftinijih u Europskoj uniji. Ovaj podatak jasno pokazuje da se u Hrvatskoj ne provodi model održivog rasta temeljenog na ulaganjima u ljude, znanje i produktivnost, već na iscrpljivanju radne snage i niskim standardima radnog odnosa. Argument da "nema prostora za povećanje plaća" ne može stajati, jer je očito da prostora ima. Pitanje je samo tko ga želi iskoristiti, a tko sustavno održava nisku cijenu rada kako bi maksimalizirao dobit", naglašava Mišić.

Nezavisni hrvatski sindikati su u srpnju, podsjetimo, uputili otvoreno pismo ministrima financija i rada u kojemu pozivaju na početak pregovora o minimalnoj plaći, koja bi se trebala primjenjivati od iduće godine, i u kojemu upozoravaju na Direktivu Europske unije iz 2022. godine o primjerenim minimalnim plaćama prema kojoj bi minimalna plaća trebala iznositi 60 posto medijalne ili 50 posto prosječne.

Međutim, u sindikatima navode da je udio minimalne brutoplaće u prosječnoj brutoplaći počeo padati u veljači 2025. godine, a u medijalnoj već u siječnju 2025. godine. Prema posljednjem podatku o prosječnoj brutoplaći (svibanj 2025.), ona je iznosila 2019 eura, a medijalna brutoplaća bila je 1686 eura te je minimalna brutoplaća iznosila tek 48,04 posto prosječne brutoplaće i 57,53 posto medijalne brutoplaće, a ti omjeri će tijekom godine nastaviti padati, upozorili su u NHS-u.