Vinari zadovoljni: Vrhunska rodnost i kvaliteta grožđa
SLOBODAN KADIC
17.9.2025., 14:38
vrhunska rodnost

Vinari zadovoljni: Vrhunska rodnost i kvaliteta grožđa

Vino će biti dobro bude li se pazilo u podrumima pa treba maksimalno poštovati sve procedure

Za razliku od prošlogodišnjih vremenskih ekstrema koji su doveli do najranije berbe dosad, 2025. je normalna vinogradarska godina, rodnost grožđa je velika, a ulazni parametri vrhunski pa bi vino moglo biti za pamćenje, kažu neki od najpoznatijih hrvatskih vinara.

Čuveni slavonski vinar Vlado Krauthaker podsjeća kako je prošla godina zbog izražene suše i bolesti u vinogradima bila prilično izazovna za sve vinare i vinogradare, dodavši da je ove godine sve drugačije, odnosno da imamo, kako kaže, standardnu berbu, u normalnim uvjetima. Dodaje da se, ovisno o sorti, tempira optimalno vrijeme za berbu. Čekaju se sladori, kalkulira s početkom berbe od pozicije do pozicije. Rodnost u vinogradima je velika, neusporediva s nekoliko prošlih sezona, ističe Krauthaker.

Rad u podrumima

- Činjenica je da imamo normalnu godinu i to je dobro nakon ekstrema iz prošlih godina. Lani smo s berbom završili 6. rujna, a sada smo otprilike na polovici. Mislim da ćemo s berbom završiti oko 1. listopada. To je nešto na što smo desetljećima navikli, to je neko normalno vrijeme - kaže slavonski vinar.

Kvaliteta grožđa je prema njegovim riječima odlična, rodnost je velika i sada će se najveći dio posla morati odraditi u podrumima.

- Ove godine alkoholi su niži, 12 do 13 posto, što je dobro jer tržište traži lakša vina. Vino će biti dobro bude li se pazilo u podrumima pa treba maksimalno poštovati sve procedure - rekao je.

Vinari zadovoljni: Vrhunska rodnost i kvaliteta grožđa
PIXSELL

Zaključuje kako je ove godine zadovoljan, sve teče standardnim rutama, a vino bi moglo biti zaista dobro.

Na sličnom je tragu i predsjednik Udruge Bregovita Hrvatska Kristijan Polovanec. Tvrdi da je ova vinogradarska godina neusporediva s prošlom jer nije bilo toliko kiše ni bolesti.

- Lani smo imali najraniju berbu do sada, a sada je to ipak puno normalnije. Berba je krenula nešto ranije, ali ne kao lani, rekao bih da je počela u optimalno, standardno vrijeme za ovo područje. Imamo optimalnu količinu šećera u odnosu na kiseline pa bi ova bi godina mogla biti za pamćenje po dobrim vinima. Sve je bilo odlično, vrijednosti u moštu vrhunske su, no sada se mora paziti na rad u podrumima - naglasio je čelnik udruge koja iz godine u godinu proizvodi sve bolja vina.

Glavni enolog Badela Dubravko Ćuk kaže da je u vinogradima koje kontrolira ta kompanija, koja drži nekoliko prvorazrednih pozicija u Dalmaciji i na kontinentu, berba počela ovisno o području. U Benkovcu berba se privodi kraju, mogla bi biti gotova do kraja ovog tjedna.

- Možemo reći da je ovo bila standardna godina. Uzlazni parametri su vrlo dobri, a vina bi mogla biti vrhunska - rekao je Ćuk.

“Normalnija klima”

I on je kazao da će mnogo toga ovisiti o kvalitetnom radu u podrumima. Ističe da je ove godine normalnija klima nego prošle, pa je i opća situacija značajno povoljnija.

- Zadnje četiri godine imali smo vremenske ekstreme, 2025. godina je mnogo normalnija godina za nas koji se bavimo vinima. Rodnost je vrlo dobra, sve će biti na razini 2020. ili 2021. godine, nakon što smo protekle dvije godine imali ekstremne suše - zaključuje.

Jedan od začetnika istarskog vinskog preporoda Ivica Matošević, navodi da su sve ekstremnije kiše koje padaju po Istri omele berbu. Dodaje da je kvaliteta grožđa dobra, ali bi bila još bolja da nije bilo toliko kiše. Malvazija lakše podnosi vremenske nepogode, a neke druge sorte teže, dodaje. U njegovim će se vinogradima još ovaj tjedan brati bijelo grožđe, a do kraja sljedećeg trebala bi završiti i berba crnog. I on tvrdi da bi ove godine kvaliteta vina mogla biti jako dobra, a i prinosi su bitno veći nego lani. 

Problem nedostaka radnika

Vlado Krauthaker upozorava da vinogradari i vinari u požeško-kutjevačkom vinogorju imaju problem s radnom snagom. “Nedostaje radnika, a sada imamo dosta berača iz Nepala i Indije”, rekao je te dodao kako berače plaća devet eura po satu. Kristijan Polovanec kaže da i u vinogradima bregovite Hrvatske sve češće rade radnici iz trećih zemalja. Mnogi od njih prvi se puta sreću s takvim radom pa zna biti problema dok se ne nauče poslu. Ivica Matošević u pronalasku berača oslanja se na agenciju jer domaći ljudi u Istri to uglavnom više ne rade. Badel se pri branju grožđa “u dobroj mjeri” oslanja na lokalno stanovništvo.