koridor
Osijek i Slavonija u fokusu velikih prometnih investicija: Koridor 5C ključna poveznica srednje Europe i Jadrana
Strateški važan projekt za Hrvatsku, Europu, kao i za gospodarski i turistički razvoj Osijeka
Osijek i Slavonija u fokusu su velikih prometnih investicija koje obuhvaćaju različite aspekte infrastrukture, kazao je u uvodu konferencije "Hrvatska u pokretu" Žarko Tušek, državni tajnik za željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, navevši da se ulaže u tramvajsku i željezničku infrastrukturu, pri čemu se ističe partnerstvo s tvrtkom Končar. Prometne se investicije fokusiraju na korištenje hrvatskim tehnologijama i znanjem, s ciljem modernizacije i poboljšanja kvalitete života u regiji.
Srednjoeuropski prostor
Otvaranje koridora 5C strateški je važan projekt za Hrvatsku, Europu, kao i za gospodarski razvoj Osijeka. Konferencija je posvećena zatvaranju završne dionice koridora 5C, koji je važan i za grad Osijek, njegov gospodarski i turistički razvoj. Vrijednost radova na posljednjoj dionici iznosi približno 45 milijuna eura, a sama je dionica bila zahtjevna zbog objekta Karašica.
Prezentirajući radove na dionici autoceste A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj, predsjednik Uprave Osijek-Koteksa Zoran Škorić istaknuo je da se radi o dijelu međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora 5C.
- Predmetna je cesta dio mreže prometnica s oznakom E73, koja sjever Europe povezuje s Jadranskim morem. Prometni se koridor 5C pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča i složena je poveznica sjeverne, srednje i južne Europe. Čini iznimnu vrijednost u kontekstu procesa gospodarske i prometne integracije srednjoeuropskog prostora - kazao je Škorić.
Autocesta A5, ili, kako ju zovemo, Slavonika, ključna je prometna veza između sjeverne Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Mađarske. Ona znatno pridonosi razvoju Slavonije i gospodarskoj povezanosti te ubrzanju transporta.
Škorić također podsjeća da je ukupna duljina autoceste kroz Hrvatsku 88,7 kilometara. Posljednja je dionica završena, te je 23. rujna ove godine njezin tehnički pregled.
- Nadam se da će u roku od nekoliko dana nakon uspješno okončanog tehničkog pregleda ta dionica biti puštena u promet - istaknuo je Škorić, podsjetivši da su najveći izazovi u izgradnji te dionice bili objekti na trasi.
Impozantne brojke
Slavonika sadržava 50 prometnih objekata, uključujući mostove, vijadukte, nadvožnjake i podvožnjake. Na dionici od Osijeka do Đakova i od Đakova do Sredanaca izgrađeno je 20 objekata, a na dionici od Osijeka do Belog Manastira postoji čak 26 objekata, uključujući tri vijadukta, deset mostova i 13 nadvožnjaka, uz prolaze za životinje, propuste i dr.
Svi oni na baranjskoj strani rađeni su na pilotima, zbog pjeskovitog tla. Tako da ni jedan most nije rađen za plitko temeljenje, nego su svi, pa i oni najmanji, rađeni na pilotima.
Poseban je izazov bio most Karašica, jer je rađen preko željezničke pruge i vodotoka, također s pilotima. Riječ je o montažnom objektu s pilotima čiji su nosači težine od 110 do 112 tona, a posebno je nezgodna bila sama montaža zbog pristupa, tako da su za to morale biti korištene 8-tonske dizalice.
Izazov je bio i materijal, u koridor 5C ugrađeno je više od deset milijuna kubika nasipnog materijala.
Predviđeno je bilo da će se za izradu nasipa na tim dionicama upotrijebiti lokalni materijal, međutim, zbog projekta Natura 2000, zaštite prirode, zabranjena je eksploatacija pijeska iz rijeke Drave, tako da se moralo dovoziti materijal iz udaljenih kamenoloma u Slavoniji. U objekte izgrađene na koridoru ugrađeno je i približno 800 tisuća tona asfalta, oko 600 tisuća kubika betona i 70 tisuća tona betonskog željeza.
Na koridoru je, ovisno o dinamici posla, radilo od 100 do više od 500 radnika kako bi ga se uspješno završilo.
Škorić je zaključio kako je svojim radom Osijek-Koteks pokazao veliku stručnost, pouzdanost i tehničku izvrsnost pridonoseći uspješnoj realizaciji projekta od strateškog značenja za našu regiju.
