Hrvatska mora hitno početi obnavljati dotrajalu elektroenergetsku mrežu jer je za više od 50 posto električne infrastrukture istekao rok trajanja, a više od 60 posto duljine dalekovoda starije je od 40 godina, te bi do 2030. u obnovu i modernizaciju prijenosne mreže trebalo uložiti 33,8 milijardi eura, za što je država osigurala samo 10,8 milijardi.

Zbog zastarjelosti elektroenergetske mreže Hrvatsku se ubraja u europske zemlje s izraženim infrastrukturnim deficitom, gubitci u prijenosu i distribuciji struje veći su nego što bi trebali biti, povećana proizvodnja iz obnovljivih izvora energije mrežu čini nestabilnom, a sustav je zbog dotrajalosti podložan ekstremnim vremenskim uvjetima, koji mogu izazvati ozbiljne probleme u opskrbi električnom energijom. No zbog dobre povezanosti s mrežama susjednih zemalja sigurnost napajanja još uvijek je zadovoljavajuća, zbog čega nam je mreža ipak otporna na većinu poremećaja, pa su i raspadi prijenosnog sustava u nas iznimno rijetki.

Investicijski kapacitet

Prijenosni sustav je zastario jer se elektrifikacija provodila 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, zbog čega je većina dalekovoda prosječno stara 40 i više godina, a visokonaponaska mreža obnovljena je samo u istočnoj Slavoniji, jer je bila razrušena u Domovinskom ratu. Što se tiče trafostanica, tu stojimo malo bolje, jer je većina obnovljena i izgrađena prije 20 godina.

S obzirom na velik jaz u dostupnosti sredstava za obnovu prijenosnog sustava, nužno je razmotriti dodatne izvore financiranja iz EU fondova, ali i poduzeti hitne mjere za mobilizaciju privatnih ulaganja, poručuju iz Hrvatke udruge poslodavaca. To više što su obnova, jačanje i modernizacija distribucijske elektroenergetske mreže jedan od ključnih elemenata u provedbi energetske tranzicije Europske unije prema dekarboniziranom energetskom sustavu.

Iako je HEP proteklih godina započeo niz projekata usmjerenih na stvaranje moderne elektromreže, ograničenja cijena energenata posljednjih godina u Hrvatskoj oslabila su novčane tokove i prijeko potrebni investicijski kapacitet HEP-a kao ključnog investitora u elektroenergetsku infrastrukturu, podsjećaju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i napominju da su tržišne cijene električne energije ključne za poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost, a subvencionirana cijena smanjuje i motivaciju kućanstava za promjenu potrošačkih navika i ulaganja u učinkovitija rješenja.

Privatna ulaganja

U HUP-u također podsjećaju da se već tri godine čeka da Hrvatska regulatorna energetska agencija (HERA) donese metodologiju za priključenje obnovljvih izvora energije na mrežu, zbog čega je u blokadi 2,6 milijardi eura ulaganja kapaciteta većeg od 2600 megavatsati, čime bi se zadovoljile potrebe čak 50 posto kućanstava za električnom energijom u Hrvatskoj.

“Izostanak strateških ulaganja u prijenosnu infrastrukturu (400-kilovoltnog dalekovoda Konjsko-Melina) uz kašnjenje u usvajanju i provedbi 10-godišnjeg plana razvoja mreže, nepovoljno djeluje na sigurnost opskrbe, sigurno preuzimanje proizvodnje iz postrojenja u Dalmaciji te onemogućava planiranja ozbiljnih ulaganja u veće i moderne energetski-intenzivne industrijske kapacitete uoči postupnog isteka roka trajanja gotovo 50 posto elektroenergetske mreže", napominju u HUP-u i dodaju da, unatoč globalnom trendu ubrzanog rasta investicija u elektroenergetske mreže, Hrvatska bilježi stagnaciju privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu.

Dok su u 2024. globalna ulaganja u elektroenergetske mreže prema podatcima Međunarodne energetske agencije (IEA) dosegnula rekordnih 370 milijardi dolara, Hrvatska nije uspjela mobilizirati dovoljne institucionalne izvore kapitala, a nepredvidljivo regulatorno okruženje, izostanak dugoročnih strateških odluka i akcijskih planova te ograničenja tržišnog natjecanja onemogućuju privatna ulaganja, zaključuju u HEP-u.