Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine do 20. rujna provodi postupak javnog savjetovanja o Prijedlogu programa priuštivog najma, kojem je cilj povećati ponudu dugoročnog i priuštivog najma stanova, a, između ostaloga, razrađuje kriterije za potencijalne buduće podstanare, kao i privatne vlasnike praznih stanova.

Kao što je bilo i očekivano, javno savjetovanje potaknulo je veliko zanimanje javnosti, te su reagirali brojni građani, ali i institucije, društva, udruge i mnogi koji se vide kao direktni budući korisnici.

Diskriminacija

Tako je Hrvatska obrtnička komora uputila primjedbu na Prijedlog programa priuštivog najma držeći da isključuje obrtnike, te da je riječ o očitoj diskriminaciji. U obrazloženju navodi da prijedlog sadržava odredbu prema kojoj se na javni poziv kao najmoprimac ne može javiti osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno u vlasništvu ima aktivnu vlastitu tvrtku ili obrt. HOK također ističe da nikakvi drugi uvjeti nisu propisani, nego je ostavljeno lokalnoj samoupravi natječajem odrediti uvjete. Navodi kako je tim prijedlogom propisano da Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama javne pozive raspisuje prema procijenjenim potrebama jedinica lokalne samouprave, a uključenjem obrtnika među potencijalne korisnike programa mogao bi se riješiti i problem deficitarnih zanimanja u određenim hrvatskim regijama. HOK predlaže da se, s obzirom na sve navedeno, obrtnicima omogući javljanje na te javne pozive.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom (OSI) predložio je da se, s pretpostavkom postojanja liste stanova po jedinicama lokalne samouprave, prednost pri izboru stana da osobama s invaliditetom, uzimajući u obzir arhitektonsku pristupačnost stanova u ponudi.

- Vjerujem da će u ponudi biti brojni stanovi koji nisu pristupačni i nemaju ni jedan element za svladavanje visinskih razlika. Predlažemo da prednost u slučaju jednakog broja bodova najmoprimaca ima najmoprimac s teškim (IV. stupnja) i težim (III. stupnja) invaliditetom, posebice u slučajevima izbora/dodjele arhitektonski pristupačnog stana - navodi pravobranitelj za OSI.

Više sudionika rasprave u e-savjetovanju traži preciznije formulacije. Jedan tako pita zašto se za mlade postavlja dobna granica baš na 25 godina i predlaže da to bude 23 ili 24, traži jasnije razdvajanje najamnine i režija, definiciju "održavanja" i što točno spada pod obvezu najmoprimca te uvjete za raskid ugovora. Predlaže i da se pri provjeri imovinskog stanja gleda "bilo kakva nekretnina", ne samo stambena, jer i zemljište može utjecati na stvarne potrebe.

Jedan je od komentatora predložio registar ranjivih skupina podstanara, sa specifičnim kategorijama i mjerama podrške za gluhe osobe i djecu s oštećenjem sluha, od kvota i pristupačnosti do komunikacijskih posrednika i prilagodbi stanova. Traži se više bodova za samohrane roditelje, uz pozivanje na statistiku siromaštva, predlaže se bodovanje aktivnog članstva u DVD-u i HGSS-u - ljudi koji slobodno vrijeme daju zajednici, a nemaju nikakve povlastice.

Trošak namještaja

Neki su otvorili i praktična pitanja, kao što je namještaj.

- Ako najam bude "priuštiv", a stan nenamješten, trošak opremanja i selidbe pada na najmoprimca - što smanjuje priuštivost. Predlažem da država pomogne vlasnicima opremiti stanove (uz prebijanje na isplatama) - kaže u svom komentaru jedan građanin.

Također se predlaže da se kao osiguranje tražbine ne upisuje založno pravo na nekretninu, nego da to budu bjanko-zadužnice, jer bi hipoteka spriječila ulazak nekretnine u program. Pojedini sudionici podsjećaju i na prethodne najave o poticajima privatnim investitorima i revolving-fondu za gradnju stanova za dugoročni najam.

- Imam spreman manji projekt. Ima li prostora u zakonskom okviru da se takvi projekti direktno uvrste u program - pita komentator prijedloga programa, a drugi predlaže ubrzanu gradnju velikih studentskih domova u velikim gradovima. Logika je, ističe, stara koliko i studentske sobe - svaki dom oslobađa stotine stanova s tržišta najma i smanjuje pritisak na cijene.

Do 20. rujna građani i organizacije mogu registracijom na e-Savjetovanja ostaviti mišljenja, prijedloge i primjedbe. Nakon toga slijedi analiza pristiglih komentara i eventualne dorade. No, društveno gledajući, pred tim su programom tri testa. Priuštivost, koja se doita osjeti u novčaniku - 30 posto prihoda minus standardizirane režije zvuči razumno, ali provedba ovisi o točnom mjerenju prihoda, kontroli stvarnih troškova i pravodobnim korekcijama. Potrebno je osigurati tržišne učinke bez neželjenih posljedica - medijalna najamnina kao referenca mora biti precizno lokalizirana i dinamična, uz mehanizme da ne povuče ostatak tržišta naviše i ne kazni postojeće korektne odnose najma.

Također, nužno je pravedno i jasno bodovanje - uključujući obrtnike, samohrane roditelje, volontere, osobe s invaliditetom i rane faze karijera mladih. Što su kriteriji jasniji, to je veće povjerenje.

Realizacija programa

Aktiviranje praznih stambenih jedinica i njihovo uključivanje u program priuštivog najma jedna je od mjera Nacionalnog plana stambene politike Hrvatske do 2030., koji je Vlada donijela u ožujku ove godine. Što to predlagač planira postići programom i kako će izgledati njegova realizacija?

Predviđa se aktiviranje stambenih jedinica u državnom vlasništvu, kao i uključivanje praznih stanova u privatnom vlasništvu, čime bi se, uz isplatu naknade vlasnicima, više godina prazne nekretnine dale u najam građanima koji svoje stambeno pitanje ne mogu riješiti na tržištu nekretnina. Programom se, prema Nacionalnom planu stambene politike, cilja na kućanstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje niti posjeduju vlastitu stambenu nekretninu, kućanstva s minimalnim do prosječnim prihodima, mlade osobe i obitelji s više djece, osobe s invaliditetom te osobe čija su zanimanja na popisu deficitarnih. Detaljno se razrađuje postupak provedbe javnih poziva za vlasnike i najmoprimce, sustav bodovanja, potrebna dokumentacija, način utvrđivanja i provedbe lista reda prvenstva, način izračuna lokalno priuštive najamnine, opći uvjeti ugovora o davanju nekretnine na uporabu i ugovora o najmu.

Provodit će ga Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a jedinice lokalne samouprave dostavljati APN-u podatke o potrebama na svom području i popise deficitarnih zanimanja, na temelju čega će APN objavljivati javne pozive za vlasnike praznih stanova i zainteresirane najmoprimce u sredstvima javnog informiranja i na svojim mrežnim stranicama. Nakon završetka poziva APN će utvrditi listu raspoloživih stambenih jedinica i formirati listu prvenstva za najmoprimce. Rangiranje će se provoditi prema kriterijima poput prihoda kućanstva, broja članova obitelji, broja djece, dobi, stupnju invaliditeta, mjesta prebivališta, stručne spreme i potrebe za deficitarnim zanimanjima. Najmoprimcima se potom nudi stan s liste raspoloživih stanova, a odgovarajuća površina stana određuje se prema propisima o društveno poticanoj stanogradnji, uz dopuštena odstupanja od minus pet do plus 20 četvornih metara.

Ugovor o davanju stana na uporabu sklapa APN s vlasnikom, nakon odabira najmoprimca, a ugovor o najmu sklapa se između APN-a i najmoprimca. APN pritom obavlja sve administrativne i tehničke poslove provedbe programa priuštivog najma i vodi bazu podataka o iskazima interesa i sklopljenim ugovorima.