Neplodnost: U Hrvatskoj je u 40 godina uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje rođeno 40 tisuća djece - jedan manji grad
Neplodnost je bolest. U doba u kojem se Hrvatska suočava s demografskim urušavanjem sama činjenica da je svaki šest par neplodan nije problem samo za obitelj već je to i javnozdravstveni problem, kazala je predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju i predsjednica Nacionalnog povjerenstva za medicinski potpomognutu oplodnju Ministarstva zdravstva prof. dr. Dinka Pavičić Baldani na 15. Hrvatskom kongresu o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 8. kongresu Društva hrvatskih kliničkih embriologa.
U Hrvatskoj se godišnje rađa oko 1900 djece iz postupaka potpomognute oplodnje, što, kako je dodala Pavičić Baldani, znači da danas nema nijednog prvog razreda osnovne škole koje ne pohađa bar jedno dijete dobiveno IVF postupkom.
- U posljednjih 40 godina u Hrvatskoj se uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje rodilo oko 40.000 djece, praktički jedan mali grad koji se ne bi nikad rodio da nema pomoći medicine. Tako šaljemo jasnu poruku - neplodnost je bolest i tu činjenicu treba osvijestiti kako bi se ljudi na vrijeme javili na liječenje jer je jedan od glavnih razloga porasta neplodnosti odgađanje reprodukcije na stariju dob, kada ni medicina više nije tako uspješna - poručila je Pavičić Baldani.
Hrvatsku se po uspješnosti IVF postupaka, prema njezinu mišljenju, s ostatkom svijeta može uspoređivati u dva konteksta, a jedan od njih je koliko država ulaže u medicinski potpomognutu oplodnju, u čemu smo na svjetskom vrhu.
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaća četiri postupka medicinski potpomognute oplodnje s korištenjem lijekova i dva postupka bez korištenja lijekova. Važno je reći da ako postoji potreba za donacijom gameta, HZZO također financira liječenje u inozemstvu, kao i genetsko testiranje prije samog vraćanja embrija u maternicu. Što se tiče rezultata uspješnosti, ne možemo iz postojećih registara raditi rang-liste klinika jer postoji jako puno parametara koji se uspoređuju i utječu na zbirni rezultat koji se ne vidi u svim registrima. Neki centri rade teške pacijente, neki malo lakše, pa oni dobiju odlične rezultate, a ovi s težim pacijentima, koji su ujedno i najuspješniji, dobiju lošije rezultate. U tumačenju tih podataka trebate biti vrlo educirani i imati dostupnost svim parametrima za analizu - upozorila je Pavičić Baldani.
Prof. dr. Carlos Calhaz Jorge, predsjednik Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju, upozorio je kako se europski rezultati medicinski potpomognute oplodnje baziraju na raznim regulatornim temeljima te se pri analizi podataka ne mogu koristiti nacionalni podaci ako nisu svi postupci evidentirani.
Prof. dr. Borut Kovačič, predsjednik najbrojnije ginekološke organizacije na svijetu, Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju, dodao je kako stručnjaci sve više naglašavaju važnost prikupljanja podataka u medicinski potpomognutoj oplodnji.
- Podatke prikupljamo jer želimo postići bolje rezultate s obzirom na to da je uspješnost svakog postupka niža od 50 posto. Ipak, rezultati uspješnosti kod prirodnog začeća niži su od 20 posto pa možemo reći da smo uspješniji od prirode - rekao je Kovačič.
Da je riječ o rastućoj medicinskoj grani posvjedočio je i dr. Dean Ljiljak, predsjednik Hrvatskog društva embriologa, kazavši kako je ovo društvo prije 20-ak godina imalo osam članova, a danas ima 44 člana.
- Pridružili smo se ginekolozima budući da smo dvije strane iste medalje, a na ovom kongresu dijelimo svjetska iskustva i novosti u kliničkoj embriologiji, budući da je tehnologija našeg rada bitno napredovala u odnosu na razdoblje prije dvadeset godina - zaključio je Ljiljak.
