U svojoj 21 godini proizvodnje mlijeka Branko Kolak iz Đakova, s proizvodnjom u Potnjanima, prvi put kravama daje - šećer. Zbog dugotrajne suše, a ona je obilježje i prethodnih godina, kukuruz je enegetski slab, pa se energija muznim kravama nadomješta konzumnim, kristalnim šećerom.

Stoga je Kolak dosad već nabavio oko 15 tona šećera, koje ne završavaju u kuhinji, nego u staji.

- Ne izbalansirate li hranidbu - gotovo je. Životinja trpi brojne probleme, počinju ketoze... Pravilnicima su propisane žitarice i parametri u njima; mi smo uvijek energiju za stoku vukli iz kukuruza, koji je najjeftinija žitarica iz koje vučete škrob, saharin, tu su i druge tzv. brze energije, iz drugih kultura, a vama treba nešto što će kravi biti energetski dugoročnije od toga, pa nabavljamo šećer - kaže Kolak, koji po grlu dnevno troši oko 400 slatkih grama.

Mijenjati pravilnike

Zbog suše kukuruz plaća danak aflatoksinu, koji se pojačano razvija u sušnim godinama i tada je u višim koncentracijama, a ta se žitarica skida puno kasnije od ostalih kultura, pa "daje" tom mikotoksinu vremena da se više razvije. Ceh plaćaju mljekari, a kod tovljača junadi i svinja to nije toliki problem. Otkupljivači, naime, ne primaju mlijeko u kojem je aflatoksin iznad 0,05. Kolak kaže da je Europska unija išla na tako niski parametar vodeći se prilikama na sjeveru kontinenta, gdje aflatoksina zbog hladnoće i kišovitosti gotovo i nema, a njegov je bazen "ispod Alpa": u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, kod nas, u Španjolskoj...

- Kod nas je dopušteni aflatoksin u mlijeku samo 0,05, pa su mnogi mljekari u problemu. Treba hraniti stoku kukuruzom, a on je pun tog mikotoksina, pa mljekare neće mlijeko. Treba mijenjati pravilnike, da se dopusti aflatoksin u mlijeku od bar 0,07. Ovako nešto mlijeko koje se zbog aflatoksina ne otkupi ide za telad, a ostalo se baca - upozorava Kolak.

S mikofiksatorima njegovo je mlijeko, dodaje, na granici dopuštenih aflatoksina. Istodobno, u SAD-u, Rusiji i tzv. trećim zemljama poput Srbije, Bosne i Hercegovine... dopušteni aflatoksin u mlijeku deset je puta veći nego u EU-u - 0,5.

- Ljudi stalno ispadaju iz otkupa zbog toga. Na problem s aflatoksinima upozorili smo i ministra poljoprivrede, jer to traje već dvije-tri godine, ljudi prestaju s isporukom jer ne znaju više čime hraniti - kaže Kolak.

“To nije mlijeko"

- Nije loše stavljati šećer u smjesu, i mi smo ga jedne godine stavljali kravama. Krava uvijek treba šećera. Ako ga netko može povoljno nabaviti i ukalkulirati si taj trošak - zašto ne?! - kaže proizvođačica mlijeka Zorka Čerba iz Donjeg Miholjca.

Istovremeno, dok Kolak kilogram šećera za krave plaća 0,69 eura, upravo je tolika cijena u pojedinim trgovačkim centrima za litru trajnog mlijeka. To su ona mlijeka s neatraktivnom, skromnom ambalažom, no za mnoge kupce primamljivom cijenom. U idućoj akciji pojedini lanci također najavljuju trajno mlijeko - pakiranje od 6 litara za 4,50 eura i sl. S druge strane, prosječna otkupna cijena za mlijeko u nas je oko 50 centi, koliko je u otkupu i Kolakovo mlijeko, pa je pravo pitanje kako se na policama može pojaviti mlijeko po cijeni višoj od otkupne cijene za manje od - 20 centi.

- To nije mlijeko, to su mliječne prerađevine u kojima, između ostaloga, ima i - mlijeka. Ne može pravo mlijeko, kao to jeftino trajno, imati rok upotrebe 120 dana, jer to je namirnica koja se mora iskorsititi za tri-četiri dana, što vrijedi za svježe mlijeko. Sve drugo je konzervans, dodatci, termička obrada, sojino mlijeko, ugušćeno mlijeko, mlijeko u prahu... No naši pravilnici sve to dopuštaju - kaže Kolak, ujedno i predsjednik krovnog Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda.

Mlijeko Zorke Čerbe, primjerice, ima otkupnu cijenu od 54 centa.

- Ako ja mogu proizvesti litru mlijeka za 50-ak centi, kako ono na polici može biti 1,20-1,30 eura?! Znamo da mi imamo svoje troškove, a oni svoje, no trošak pakiranja i tansporta ne može biti jednak trošku proizvodnje. Nikada! Treba biti omjer 60 prema 40 u korist proizvodnje, a oni još rade i acidofile, jogurte, sireve kao dodanu vrijednost iz tog istog mlijeka - kaže Kolak o razlozima zašto je još 300 proizvođača odustalo od te proizvodnje i sada ih je oko 2100.

Prošle je godine proizvedeno oko 400 milijuna, a ove će godine, procjenjuje, to biti 370-380 milijuna litara mlijeka.