Vlada Republike Hrvatske usvojila je Program kompenzacijskih mjera potpore depopuliranim područjima za 2025. godinu, za čiju su provedbu osigurana dva milijuna eura, radi zaustavljanja trenda depopulacije i poticanja razvoja ruralnih sredina. Cilj je osigurati kompenzacijska plaćanja poljoprivrednicima na područjima koja su do 2023. godine bila u statusu područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima u skladu s Pravilnikom o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima radi nadoknade gubitka dohotka.

Naime, zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta i karakteristika tla mnogi poljoprivrednici obrađuju zemlju u otežanim uvjetima, pa moraju uložiti više napora da bi održali proizvodnju, koja im je vrlo često jedini izvor prihoda, a prinosi su ispodprosječni. Na tim je područjima uglavnom prisutan i problem odljeva stanovništva. Stoga je Republika Hrvatska u svoj program IAKS mjera ruralnog razvoja prije nekoliko godina uvrstila i Mjeru 13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, kao vrlo bitnu za zadržavanje poljoprivredne proizvodnje i zaustavljanje trenda depopulacije. Dodatna potpora po hektaru zapravo je naknada za gubitak prihoda i dodatne troškove zbog prirodnih ograničenja za poljoprivrednu proizvodnju.

Iznosi potpore

Problem je, podsjećamo, nastao nakon izrade Studije o određivanju područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima za programsko razdoblje 2021. - 2027. godine, što je bio izričit zahtjev Europske komisije. Dva su parametra tu bila presudna - količina organske tvari u tlu i utjecaj vode na eroziju tla, a zbog pooštrenih je kriterija znatan broj gradova i općina, preciznije njih 61, od 2023. izgubio status područja sa značajnim prirodnim ograničenjima za proizvodnju, a time i pravo na isplatu dodatne potpore, što je izazvalo golemo nezadovoljstvo i revolt među poljoprivrednicima. U Ministarstvu poljoprivrede odlučili su osmisliti program i kompenzacijskim im mjerama pomoći u nadoknadi gubitka dohotka. Riječ je o prijelaznoj trogodišnjoj nacionalnoj potpori male vrijednosti, tzv. de minimis. Prijedlog Programa za 2025. godinu proljetos je bio na javnom savjetovanju, a njime je za provedbu predloženih mjera bio predviđen iznos od tri milijuna eura, s utvrđenim iznosima naknade po prihvatljivom hektaru poljoprivredne površine. Za zemljišta u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjem (ZPO) površine do 20 hektara predviđena je naknada od 132 eura za hektar, od 20 do 50 hektara 66 eura, od 50 do 100 hektara 19,8 eura, a površine iznad 100 hektara 13,2 eura. Za područja s posebnim ograničenjima (PPO) iznos potpore za zemljište površine do 50 hektara je 79 eura, od 50 do 100 hektara 39,5 eura, a iznad 100 hektara 7,9 eura. Na temelju osigurane godišnje alokacije sredstava u državnom proračunu za provedbu toga Programa, a riječ je o dva milijuna kuna, konačni iznos potpore za svakog korisnika linearno će se umanjiti. Visina odobrene potpore u godini podnošenja zahtjeva ne može biti manja od 100 eura ni veća od 20.000 eura.

Tko dobiva

Na popisu lokalnih jedinica prihvatljivih za potporu je i 20 slavonskih općina i gradova, najviše iz Brodsko-posavske županije: Davor, Nova Kapela, Okučani, Oriovac, Rešetari, Stara Gradiška i Vrbje. Po četiri su iz Osječko-baranjske županije (Petrijevci, Podgorač, Šodolovci i Trnava) i iz Virovitičko-podravske županije (Gradina, Lukač, Virovitica i Voćin). Na popisu su i tri općine iz Vukovarsko-srijemske županije: Drenovci, Vrbanja i Štitar, a dva su korisnika iz Požeško-slavonske županije: Brestovac i Pakrac. Što se tiče priobalnih županija, na popisu potencijalnih korisnika samo je Metković iz Dubrovačko-neretvanske. Provedba tog Programa propisat će se pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.