Vatrogasci su uvijek tu kada građani trebaju pomoć, od spašavanja iz uništenih vozila u prometnim nesrećama i iz požara, spašavanja imovine od vatrenih stihija u priobalju pa do onih slučajeva kada se nečiji ljubimac, najčešće mačka, popne na drvo i treba je skinuti. Svi znaju da će vatrogasci istog trena po pozivu dojuriti u pomoć, bez previše pitanja, a Hrvatska prednjači po udjelu vatrogasaca u ukupnom zapošljavanju na području Europske unije.

Prema najnovijim podacima Eurostata, u 2024. godini u Europskoj uniji radilo je 390.600 profesionalnih vatrogasaca, što čini 0,19 posto ukupnog zaposlenja. Riječ je o rastu od 28.200 ljudi u odnosu na prethodnu godinu, što govori o pojačanom interesu i potrebi za jačanjem vatrogasnih službi diljem Europe.

PIXSELL

Kako prenosi Hrvatska vatrogasna zajednica od portala Lider Media, među 20 država članica s dostupnim podacima, Hrvatska bilježi najveći udio vatrogasaca u ukupnom zaposlenju i to 0,45 posto. Slijede Grčka s 0,41 posto i Češka s 0,34 posto. Najniže vrijednosti zabilježene su u Nizozemskoj (0,07 posto), Danskoj (0,08 posto) i Švedskoj (0,10 posto).

Podaci pokazuju i da je vatrogasna služba među "mlađim" zanimanjima, 75,2 posto profesionalnih vatrogasaca ima između 15 i 49 godina, dok je u ukupnoj zaposlenosti EU udio radnika u toj dobnoj skupini znatno niži, 64,8 posto.

U financijskom smislu, vatrogastvo je značajna stavka u proračunima država članica. U 2023. godini EU vlade su ukupno potrošile 40,6 milijardi eura na protupožarne usluge, što je povećanje od 8,5 posto u odnosu na 2022. kada su izdvojene 37,4 milijarde eura. No, unatoč rastu u apsolutnom iznosu, udio tih rashoda u ukupnim državnim proračunima ostaje stabilan, 0,5 posto od 2017. godine. Najviše za vatrogasne službe izdvaja Rumunjska (0,9 posto ukupnih proračunskih rashoda), dok Estonija i Grčka slijede s po 0,7 posto. Na drugom kraju ljestvice su Danska (0,1 posto), Malta (0,2 posto) te Portugal i Austrija s po 0,3 posto.

Rast broja profesionalnih vatrogasaca i povećani izdaci državnih proračuna odražavaju i šire trendove. Češći i veći požari zahtijevaju jačanje kadrova, opreme i infrastrukture. Uz to, vatrogasne službe sve češće preuzimaju i šire zadaće, od tehničkih intervencija do podrške u elementarnim nepogodama.

Za Hrvatsku, visoki udio profesionalnih vatrogasaca u ukupnom zaposlenju ne iznenađuje s obzirom na našu dugu obalnu liniju i sa snažnim sezonskim pritiscima požarne opasnosti prirodno je da se ulaže u snažan vatrogasni sustav. I dok je udio zaposlenih vatrogasaca dvostruko veći od europskog prosjeka, hrvatski izazov ostaje osigurati održivo financiranje i modernizaciju sustava.