Udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada Pomak izrazila je nezadovoljstvo prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koje je pripremilo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije navodeći da se njima ovoga puta zadovoljavaju preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi Hrvatska mogla postati njezinom članicom.
Svoju zabrinutost ponuđenim izmjenama predlagača zakona Udruga Pomak je, zajedno s nekoliko supotpisanih organizacija civilnog društva, izrazila i u pismu upućenom OECD-u u kojem upozoravaju na slabosti predloženih izmjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u Hrvatskoj.
U pismu OECD-u udruge navode da kako Hrvatska napreduje u procesu pristupanja OECD-u, od ključne je važnosti da nacionalno zakonodavstvo bude u potpunosti usklađeno ne samo s minimalnim zahtjevima Direktive Europske unije već i s OECD-ovom Konvencijom o suzbijanju podmićivanja i OECD-ovim smjernicama za borbu protiv korupcije i integritet u poduzećima u državnom vlasništvu.
- Zaštita zviždača jedan je od temeljnih stupova tih standarda, jer je izravno povezana s borbom protiv korupcije, jačanjem integriteta institucija i transparentnošću javnog sektora - naglašavaju.
Organizacije ističu da prijedlog zakona ne jača dovoljno zaštitu zviždača, ne osigurava besplatnu pravnu pomoć bez imovinskog cenzusa i psihološku pomoć, ne rješava dugotrajne sudske postupke niti predviđa funkcionalne privremene mjere povratka na posao. Također, smatraju da zadržavanje restriktivnog pristupa slobodi informiranja (tzv. lex AP) može obeshrabriti prijave nepravilnosti.
- Snažna i provediva zaštita prijavitelja nepravilnosti ključna je za borbu protiv korupcije, jačanje integriteta institucija i transparentnost javnog sektora - poručila je Adrijana Cvrtila, predsjednica udruge Pomak.
Također ističu da ovakav pristup riskira da Hrvatska formalno ispuni samo minimalne uvjete EU Direktive, ali ne i ključne OECD kriterije za učinkovitu provedbu antikorupcijskih politika. To može imati izravne posljedice na ocjenu pristupnog procesa.
- Posebno zabrinjava činjenica da je u hrvatskom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti pojam iz članka 6. stavka 1. Direktive (EU) 2019/1937 – ("reasonable belief" - razumno uvjerenje) – zamijenjen strožim formulacijama poput "učinio vjerojatnim" ili "u dobroj vjeri". Ovakav pristup postavlja viši dokazni prag od onoga koji predviđa Direktiva te je već rezultirao pravomoćnom sudskom presudom u kojoj prijavitelju nije priznata zaštita upravo zbog primjene ovog strožeg standarda.
Takvo odstupanje od europskog pravnog okvira obeshrabruje prijavljivanje nepravilnosti, sužava krug zaštićenih osoba i dovodi u pitanje usklađenost Hrvatske s obvezama iz Direktive i preporukama OECD-a, podsjećaju okupljene udruge.
One pozivaju OECD da u svojoj evaluaciji Hrvatskoj preporuči uvođenje hitnih privremenih mjera povratka na rad dok traje sudski spor za zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Osim toga traže i uvođenje besplatne primarne i sekundarne pravne pomoći bez imovinskog cenzusa te jačanje neovisnosti i edukacije povjerljivih osoba kroz jasne procedure (unutarnji kanali prijave nepravilnosti), edukacije sudaca i odvjetnika koji sude prijaviteljima nepravilnosti i financiranje edukacije iz državnog proračuna.
Preporučuju i povećanje transparentnosti preko javnih godišnjih izvještaja o prijavama, ishodima i izrečenim kaznama i puno usklađivanje sa standardima i preporukama OECD-a temeljenima na najboljim praksama država članica.
Uz Udrugu Pomak supotpisnice pisma OECD-u su i Rehabilitacijski centar za stres i traumu, ACT Grupa, Documenta, Centar za mirovne studije, Udruga žena Vukovar, GONG, Mreža mladih Hrvatske, Politiscope, Dugine obitelji, Informativno pravni centar, Zelena akcija, Zelena Istra, Centar za građanske inicijative Poreč i Udruga za razvoj civilnog društva.