U posljednjih 11 godina, od početka 2014. do kraja 2024., u nesrećama na radu u Hrvatskoj smrtno je stradalo više od 300 osoba, točnije 326. Prošle godine na radu je poginulo 30 osoba, u 2023. njih 39, a u 2022. godini čak 48, što je i najviše u navedenom periodu. U promatranom razdoblju najmanje je radnika na radu smrtno stradalo 2014. godine - njih osam.

U 2021. godini poginulo je 35 radnika, u 2020. njih 45, u 2019. godini 43 osobe, u 2018. godini 29, a 2017. godine 15. U 2016. godini smrtno je stradalo 18 osoba na radu, a 16 tijekom 2015. godine. Iako je riječ o gruboj statistici, svaki je broj jedna osoba iza koje su ostali tugujući obitelj, rodbina i prijatelji.

Više zaposlenih

Za sada nema službeno objavljenih analiza nesreća na radu za prošlu godinu, no od početka 2014. do kraja 2023. godine u Hrvatskoj se dogodilo 164.223 nesreća na radu, što na radnom mjestu, što na putu do posla i pri povratku kući. U 10 godina najviše nesreća na radu dogodilo se 2018. godine, i to 18.724, a najmanje, 13.929 tijekom, 2014. godine. Navedeni su podaci iz analiza ozljeda na radu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske navode kako su najčešći uzroci smrti na radu neprimjena pravila zaštite na radu i neispravna sredstva za rad. Među djelatnostima najviše smrti bilježi sektor graditeljstva, posebno kod mikro i malih poslodavaca. Od 30 poginulih lani na radnom mjestu, njih je 17 iz sektora graditeljstva.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), pojasnio nam je zašto je došlo do povećanja stradanja radnika na radnom mjestu u odnosu na 2014. godinu.

- Razlog većeg broja stradalih radnika je i to što se u navedenom periodu i znatno povećala zaposlenost, pa je i veći rizik na radu. Problem je i u tome što smo od jednog relativno zakonski dobro uređenog sustava zaštite na radu ulaskom u EU morali implementirati i dosta direktiva EU što je trebalo biti dobro, ali je u praksi na žalost druga slika. Ključni problem koji naglašavamo niz godina je to što u Hrvatskoj nema adekvatnog sustava za osposobljavanje za rad na siguran način i nema praćenja tog osposobljavanja. Mijenjaju se tehnologije, drukčije su radne operacije i radnici su prepušteni sami sebi - kaže Novosel te ističe kako u Hrvatskoj imamo i enorman porast stranih radnika, posebice iz trećih zemalja, iz Indije i Nepala, gdje je sasvim drukčiji način rada i ti radnici nisu ni približno osposobljeni za rad na siguran način.

- Kada dođu u Hrvatsku preko raznih agencija, sigurnost na radu najmanja je stavka na koju poslodavac obraća pozornost, jer ne zna koliko će se ti radnici zadržati. Kada vide da nije sve onako kako su im razne agencije obećale, radnici iz trećih zemalja često odu i nakon samo nekoliko dana i zato poslodavci ne ulažu u te radnike da budu na kvalitetan način osposobljeni za rad na siguran način. Državni inspektorat je potpuno nemoćan u tom segmentu jer ne samo da su potkapacitirani, daleko su više usredotočeni na druge propise gdje mogu lakše naplatiti poslodavcu, a ovakvim im se stvarima ne isplati zamarati - ističe predsjednik SSSH i navodi kaku su potrebne zakonske izmjene.

Izmjene Zakona

- Inicirali smo promjene Zakona o zaštiti na radu, i to posebice da se regulira rad iznad 35 stupnjeva, gdje se takav rad mora ograničiti. Tada je neizdrživo i samo hodati ulicom, a gledamo kako ljudi svakodnevno rade na skelama i na cestama u nemogućim uvjetima za rad. Želimo i da se ograniče usluge na stotine trgovačkih društava koja su registrirana za osposobljavanje za rad na siguran način tako da svaki poslodavac mora imati svoje zaposlene osobe za zaštitu na radu, koje onda moraju paziti na radnike i kontinuirano upozoravati poslodavca na ono što čine protivno zaštiti na radu - zaključuje Mladen Novosel.

zdenko pušić

Tijekom 2023. godine od ukupnog broja prijavljenih ozljeda (17.108) najveći broj, njih 4016 dogodio se u Gradu Zagrebu, ali najveća je stopa ozljeda na 1000 zaposlenih u odnosu na ukupan broj ozljeda u Međimurskoj županiji i iznosi 12,27. Uzimajući u obzir prijavljene ozljede na mjestu rada (14.299), najveći broj ozljeda ponovno se dogodio u Gradu Zagrebu, i to 2901, a najviša je stopa ozljeda na 1000 zaposlenih na mjestu rada u Međimurskoj županiji i iznosi 11,14.

Na mjestu rada najviše se ozljeda dogodilo na uobičajenom mjestu rada ili unutar uobičajene lokalne jedinice poslodavca, i to 86,45 posto, a ostale su se dogodile na putu do posla i povratka kući.

Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda stradalo je 9753 muškaraca i 7210 žena.

Od 17.108 prijavljenih, najveći broj ozljeda (3737) - dogodio se u prerađivačkoj industriji, ali najveća je stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i iznosi 24,13. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada (14.299), najveći broj ozljeda dogodio se također u prerađivačkoj industriji (3336), dok je najviša stopa ozljeda na 1000 zaposlenih na mjestu rada, kao i u prethodnom slučaju, u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, i iznosi 22,00. Za četrdeset prijavljenih ozljeda nema podataka o djelatnosti poslodavca.

Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada najčešća specifična aktivnost koju je radnik izvodio u trenutku ozljede je kretanje, i to u 4735 slučajeva. Najčešći poremećaj koji je doveo do ozljede radnika je pokliznuće, spoticanje i padanje, odnosno pad osobe - u 3031 slučaju, a materijalno sredstvo povezano s poremećajem u 1362 slučajeva su zgrade, građevine i površine u razini tla.

Najviše su radnicima u 2023. godini ozljeđivane ruke i noge, a na rukama prsti, i to u 2792 slučaja. Uz to stradavali su svi dijelovi ruku i nogu, a kod nogu najčešće koljena i potkoljenice, i to u 1569 slučajeva. Višestruke ozljede tijela zadobilo je 706 radnika, dok je 1404 ozlijedilo glavu na sve moguće načine - od ozljeda mozga do višestrukih ozljeda glave, očiju, ušiju, zuba i lica. Vrat, vratnu kralježnicu i leđnu moždinu ozlijedilo je 386 radnika. Leđa, kralježnicu i leđnu moždinu osim vratnog dijela ozlijedio je 571 radnik.