Uz poruku da su novinare u petak ispred prostorija Udruge stočara pozvali na sahranu i karmine hrvatske poljoprivrede, članovi Odbora za ratarstvo HPK pozvali su seljake da, rekao je njegov predsjednik Petar Pranjić, dobro razmisle je li im isplativo iću u jesensku sjetvu ili im je ispaltivije zemlju ostaviti na ugaru ili u zelenim, cvjetnim trakama jer za to ionako, i bez proizvodnje, dobivaju potpore.
- Pretpostavljam da će Hrvatska u takvim uvjetima sjetve imati više cvijeća nego kruha, rekao je Pranjić. Dodao je, to je tihi bojkot sjetve jer da je "proizvođačima hrane voda došla do grla".

Bio je to samo djelić bujice pritužbi na aktualnu poljoprivrednu politiku i položaj domaćih proizvođača hrrane uz poruku da su dovedeni pred zid.

Domaća je proizvodnja hrane bagatelizirana pred jeftinim uvozom, čulo se.

- Situacija je bezizlazna, potrebni su hitni rezovi za spas poljoprivrede, a među njima treba biti hitna izmjena pravilnika, kodeksa o otkupu žitarica. Jer, naša pšenica ovdje se tretira kao treća klasa po cijeni od 150 eura, a u izvozu mahom odlazi za Italiju gdje je, kontaktirali smo s kupcima, ona tretirana kao prva i prva A klasa. Na nama netko masno zarađuje i pljačka nas. Znamo, država se ne može miješati u tržišna natjecanja, ali u zakonodavstvo može! RH je bure baruta, seljaci su na koljenima. Nikome ne prijetimo, ali neka se zna!, poručio je žučno Pranjić.

- Žetva pšenice bila je milijunska, pa su to ogromne brojke u razlici tretiranja naše pšenice ovdje i vani. Država stalno govori, čulo se i u Cerni no nije se ni potom dogodilo ništa, na promjenu pravilnika, ali ju ne pokreće. Klase su formirane na bazi proteina, a hektolitar je jedan od glavnih parametara u ex državi. Dio naših ratara postigao ga je i 84 i takav se drugdje u Europi ne može postići kao ovdje. On govori koliko je brašna u pšenici. Sada se forsiraju proteini, a naša pšenica rađena je drugom genetikom i promjene ne mogu biti preko noći, nastavio je član UO HPK Matija Brlošić.

Podsjetnik na staru boljku – izvezli smo jeftine sirovine, brašna, za 40-50 milijuna €, a uvezli gotovih pekarskih proizvoda za 350 mil. €. - Pa jesmo li mi svi nesposobni?!, zapitao je Brlošić. Ratari su, nastavlja, radili izračune o isplativosti sjetve s nekim institutima no, ističe, "sve se crveni od minusa".

Dok Ukrajini i još nekim dijelovima svijeta grmi oružje, upozorio je na stratešku važnost proizvodnje hrane, pogotovo u osjetljivim geopolitičkim prilikama kakve su sada.

- Vezano za Ukrajinu, gledamo naoružavanje; imamo informaciju da će Europska komisija velik dio sredstava preusmjeriti u to, a mi koji proizvodimo hranu za građane i, naposljetku, za vojsku dobivamo sve manje novca. Ne možemo više tako proizvoditi pa će u pitanje doći ta proizvodnja. U slučaju sukoba - što ćemo jesti?, zapitao je Brlošić. Zapitao je i koliko će Petrokemija mineralnih gnojiva proizvesti, a ne prepakirati za ovu sjetvu. - Neke stvari smo kao država eliminirali, a to se nije smjelo događati, kaže Brlošić. Podsjetio je na urušavanje sektora mlijeka, da nakon ASK-a 10-20 tisuća njih neće više držati svinje.

-Apeliramo na Vladu da shvati da i nama trebaju mogućnosti da proizvodimo kao što i ministar Anušić kaže da mu trebaju resursi da se u slučaju potrebe obrani država, poručio je Brlošić.

Uz pitanje ministru poljoprivrede Vlajčiću kada novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Pranjić je iznio inicijativu Odbora da se formira uzajamni fond u koji bi se preusmjerila sredstva koja sada idu "kao silna davanja osiguravajućim kućama i koje sa seljacima vode sudove kada dođe do nepogode".

I predsjednik hPK za istočnu Hrvatsku Antun Vrakić neodrživim je ocijenio položaj domaćeg proizvođača hrane. Odbor za ratarstvo dao je punu podršku svinjogojcima i predsjedniku Odbora za svinjogojstvo Antunu Goluboviću jer da bez svinjogojaca nema ni ratara.