Do kraja godine prosječna mirovina već od 700 eura, a do 2028. bit će 800 eura
Premijer Andrej Plenković poručio je sa sjednice Vlade u četvrtak da će umirovljenici u Hrvatskoj do kraja mandata ovog kabineta, dakle do 2028. godine, prosjeku primati mirovinu u visini od 800 eura.
Riječ je o ukupnom iznosu novca koji će umirovljenici primati, dakle uz godišnji dodatak i uz nova usklađenja po modelu 85:15 koja su već u primjeni, objasnio je.
- Sad je taj prosjek 648 eura, a uskoro će biti 700 eura, dok bi za tri godine trebao doći na ukupno 800 eura. Tako smo planirali do kraja ovog mandata, i tako će i biti - rekao je Plenković, dodajući da će prve mirovine po novom modelu izračuna biti isplaćene u rujnu za kolovoz, uz dodatak razlike i za srpanj.
- Rekli smo da hvatamo razvojni korak s drugim državama EU-a koje su ušle bitno prije nas u Uniju, a rast vrijednosti mirovina od 6 posto to i dokazuje. Sada imamo najveće usklađenje još od 1999. godine zahvaljujući novom Zakonu o mirovinskom osiguranju - rekao je premijer.
Podsjeća da je rast BDP-a u Hrvatskoj prema postocima među najviša tri u EU-u, i to osamnaesti kvartal zaredom, a rast od 3,2 posto je dvostruko veći od prosjeka zemalja eurozone u ovom trenutku.
Posljednjim izmjenama zakona i najnovijom reformom povećavaju se invalidske mirovine za oko 10 posto, a najniža se povećava za tri posto. Sada se uvodi i godišnji dodatak, odnosno 13. mirovina, koja će se računati modelom godine staža puta iznos koji će Vlada odrediti u listopadu. Mijenjaju se uvjeti bonifikacija i penalizacije, a umirovljenici će sada moći raditi na puno radno vrijeme, ali pod uvjetom da primaju pola mirovine.
Inače, nakon sjednice Vlade, ministar financija Marko Primorac negirao je tvrdnje dijela medija da smjene u "poreznom Uskoku" imaju veze s aferom Geodezija, rekavši da Antun Matković više neće biti na njegovu čelu jer puni 65 godina, no i potvrdio da je dobio pismo od službenika tog sektora, o čijim detaljima nije želio govoriti. Primorac je rekao da nije došlo ni do kakve smjene već do redovitog procesa u kojemu je donesena nova uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva.
Upitan o uvođenju digitalnog eura, koje bi se moglo dogoditi najranije 2028. godine, te sudbini gotovog novca u tom kontekstu, Primorac je rekao da je Vlada u svakom slučaju stava da bi i gotovina i digitalna valuta trebali biti zakonita sredstva plaćanja.
Pozdravio je projekt digitalnog eura, a iako nema govora o ukidanju gotovog novca, Primorac je rekao da bi bilo dobro da se transakcije u što većoj mjeri digitaliziraju, s obzirom na troškove povezane s gotovim novcem, od njegova fizičkog čuvanja, raznih zaštita, bankomata itd.
