Znam da država teško može natjerati poslovne banke da prilagode uvjete kreditiranja tako da omoguće lakše dobivanje kredita za kupnju nekretnine. Ali (...) apsurd je da možeš plaćati najamninu, možeš si ju priuštiti, ali ne možeš dobiti kredit za kupnju vlastite nekretnine, a mjesečna rata kredita iznosila bi otprilike kao i mjesečna najamnina.

Jedan je to od prvih komentara stigao na Prijedlog programa priuštivog najma, za koji je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, kao predlagatelj, od četvrtka otvorila javno savjetovanje.

“Aktiviranje postojećih praznih stambenih jedinica i njihovo uključivanje u Program priuštivog najma jedna je od mjera Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030., koji je Vlada RH donijela u ožujku ove godine. Program predviđa aktiviranje stambenih jedinica u državnom vlasništvu kao i uključivanje praznih stanova u privatnom vlasništvu. Time bi se, uz isplatu naknade vlasnicima, višegodišnje prazne nekretnine dale u najam građanima koji svoje stambeno pitanje ne mogu riješiti na tržištu nekretnina", stoji u uvodnom obrazloženju koje je Ministarstvo objavilo na svojoj stranici. Ondje daju osnovna objašnjenja.

Ciljane skupine Programa, definirane Nacionalnim planom, jesu, s jedne strane, kućanstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje niti posjeduju vlastitu stambenu nekretninu, kućanstva s minimalnim do prosječnim prihodima, mlade osobe i obitelji s više djece, osobe s invaliditetom te osobe čija su zanimanja na popisu deficitarnih. S druge su strane vlasnici praznih stanova, a u ulozi "spajatelja" bit će Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), koja će ujedno i provoditi Program.

Za početak APN će objaviti javne pozive za vlasnike praznih stanova i zainteresirane najmoprimce u sredstvima javnog informiranja i na svojim mrežnim stranicama. Po završetku poziva APN će utvrditi listu raspoloživih stambenih jedinica i formirati listu prvenstva za najmoprimce. Rangiranje će se provoditi prema kriterijima poput prihoda kućanstva, broja članova obitelji, broja djece, dobi, stupnju invaliditeta, mjesta prebivališta, stručne spreme i potrebe za deficitarnim zanimanjima.

Najmoprimcima se potom nudi stan s liste raspoloživih stanova, a odgovarajuća površina stana određuje se prema propisima o društveno poticanoj stanogradnji, uz dopuštena odstupanja od minus pet do plus 20 četvornih metara.

Priuštiva najamnina plaća se APN-u i ona ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, umanjeno za režijske troškove. Režijski troškovi izračunavaju se prema formuli: površina stana × 2,50 € po kvadratu mjesečno. Ili na ponuđenom primjeru - obitelj s ukupnim prihodima od 2000 eura za stan od 60 kvadrata plaćala bi najam prema formuli: prihodi × 0,30 − 2,50 €/m² = 600 - 150 = 450 eura mjesečno. Ako bi joj prihodi rasli, rasla bi i najamnina, a u slučaju smanjenja primanja obitelj bi imala pravo zatražiti korekciju. Razliku do iznosa koji dobiva vlasnik nadoknadio bi APN.

Vlasnici nekretnina uključeni u Program priuštivog najma ostvaruju pravo na naknadu u visini lokalne medijalne najamnine. Ona se isplaćuje u dvije rate, 60 posto odmah nakon predaje nekretnine APN-u, a preostalih 40 posto nakon isteka polovine ugovorenog razdoblja. Primjerice, za stan od 60 kvadrata u Zagrebu s ugovorom na pet godina medijalna najamnina iznosi 660 € mjesečno. To je je 7920 € godišnje, odnosno 39.600 € za pet godina. Prva isplata iznosila bi 23.760 €, a druga 15.840 €.

Orijentacije radi, prema dostupnim podatcima objavljenim u domaćim medijima, medijalna najamnina u 2024. godini za prosječni stan u Republici Hrvatskoj površine 60 četvornih metara iznosila je 522 eura. Za Osijek još i manje - 419 eura. Godišnje 5028 eura, 25.140 za pet godina. Prva isplata bi iznosila 15.084, a druga 10.056 eura.

Ugovor o davanju stana na uporabu sklapa APN s vlasnikom nakon odabira najmoprimca. Pri sklapanju ugovora o najmu između APN-a i najmoprimca, APN obavlja sve administrativne i tehničke poslove provedbe Programa i vodi bazu podataka o iskazima interesa i sklopljenim ugovorima.

Iz Ministarstva pozivaju zainteresiranu i stručna javnost na davanje mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, preko portala eSavjetovanja najkasnije do 20. rujna. Za sada prevladavaju prijedlozi zaiteresiranih potencijalnih najmoprimaca.