U SDP-u razmišljaju da statutarnim izmjenama promjene model unutarstranačkih izbora popularno nazivan "jedan član - jedan glas". Iako je prije desetak godina uveden kao korak prema demokratizaciji stranke, problem sa šalabahterima i lobiranjima na njihovim internim izborima u međuvremenu je eskalirao i promijenio bit tog izbornog modela, stoga je na stolu u stranci rasprava o tim izmjenama.

U međuvremenu, takav je model uveo i HDZ (bez spomenutih nuspojava, zasad), pa čak i GNK Dinamo. No predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić već je pri kandidiranju za šefa stranke prošle godine rekao da su izmjene stranačkog statuta nužne - u tom smislu i ukidanje modela "jedan član - jedan glas", i vraćanje starog delegatskog sustava bar za velike stranačke organizacije, koje imaju iznad 100 članova.

Umiriti stranačke svađe

Na Ibleru smatraju kako bi vraćanje delegatskog modela za Glavni odbor i druge razine umirio stranačke svađe i smanjio tenzije, koje su SDP već koštale rejtinga i niza izgubljenih izbora. Predsjednik i Predsjedništvo, pak, i dalje bi se birali izravno. O prijedlogu će se odlučiti na konvenciji stranke u studenome, a dotad će se unutar SDP-a provesti šira rasprava. Osnovat će se komisija koja će raditi na prijedlogu izmjena, koju će vjerojatno voditi Arsen Bauk, a izjašnjavat će se kompletno članstvo.

Planiraju se i organizacijske promjene. Primjerice, smanjivanje broja izvršnih tajnika, kojih je danas 20, koliko i županija, jer se pokazalo da ti ljudi na terenu ne odrađuju posao dovoljno dobro. Također, mijenjala bi se struktura internih političkih tijela. SDP je krenuo u proces davanja otpremnina za odlazak svih zaposlenika koji imaju uvjete za mirovinu ili obavljaju poslove koji nisu održivi na tržištu. Problem nisu financijski razlozi, tvrde, nego je cilj veća efikasnost. Stranka sada zapošljava 41 osobu, a taj bi se broj nakon ovih promjena znatno smanjio. S druge strane, želi se otvoriti i bar nekoliko novih radnih mjesta s ciljem modernizacije rada.

Ipak, SDP-ove financije nisu bajne - 2024. godina završila je s minusom od 1,5 milijuna eura. Plaće zaposlenih čine 18 posto proračuna, ali se stranka iscrpila u superizbornoj godini, u kojoj su održani parlamentarni, europski, predsjednički i na kraju lokalni izbori. SDP je prošle godine podignuo kredit od 2 milijuna eura za izbore, a ukupni prihod prošle je godine iznosio 4,6 milijuna eura. U svakom slučaju, trošak zaposlenika sad će, nakon ovih otpremnina, znatno pasti, planiraju na Ibleru.

Veliki gradovi

Kad je riječ o statutu i statutarnim izmjenama, valja podsjetiti i na to kako postoji obaveza da sve lokalne organizacije u razdoblju od šest mjeseci od lokalnih izbora održe svoje izborne skupštine za nova vodstva. Posebno je to aktualno u četiri velika grada - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku - čija su vodstva nedavno raspuštena i imenovani su povjerenici, Saša Đujić, Mišel Jakšić, Marko Krička i Ranko Ostojić. No, s obzirom na to da su se te promjene poklopile s ljetnim praznicima, povjerenici tek sad ozbiljnije kreću u posao resetiranja na terenu. U Splitu i Rijeci će se vjerojatno provesti reevidencija članstva jer se brojke jednostavno ne poklapaju. Primjerice, u Rijeci se u evidenciji vodi 800 članova, a na izbore u stranci izlazi njih samo nešto više od stotinu.

No ni to nije sve - SDP će u Tuhelju 5. i 6. rujna održati sastanak proširenog Kluba zastupnika u Saboru uoči saborskog zasjedanja. Zastupnici do 25. kolovoza trebaju dati prijedloge o poboljšanju rada SDP-ova kluba u Saboru. Vrh stranke planira apelirati na veću dolaznost u sabornicu, a onda, naravno, i na veću aktivnost zastupnika. Razmotrit će, između ostaloga, obrasce ponašanja u pojedinim situacijama - treba li napuštati sjednice, bojkotirati neka glasanja i slično. U svakom slučaju, Ibler želi da SDP postane vidljivija i snažnija oporba u Saboru, s nizom svojih vlastitih zakonskih inicijativa. Jer cilj je, ponavljaju, nakon idućih izbora preuzeti izvršnu vlast u državi.