U očekivanju rezultata povijesnog sastanka Donalda Trumpa, Vladimira Putina i europskih čelnika u Washingtonu o rješenju ukrajinske krize, hrvatska politika opet je ostala podijeljena: Vlada i premijer Andrej Plenković protivnici su kompromisa pod svaku cijenu i zamjena teritorija, dok je predsjednik Republike Zoran Milanović nakon dosta vremena opet javno prozvao Vladu i poručio da hrvatski vojnici neće sudjelovati u tuđim ratovima, a doveo je čak u pitanje i sudjelovanje Hrvatske u Koaliciji voljnih, mada nju čine mahom svi čelni ljudi država članica EU-a, kao i NATO saveza.

To su stavovi koje Vlada s jedne strane te predsjednik s druge strane zastupaju već godinama - odnosno od početka rata u Ukrajini, a to je bilo još u veljači 2022. godine. Izbore su od tada dobivali i gubili, mijenjali razne stavove, ali ne i ovaj o Ukrajini. Uoči povijesnog susreta u Washingtonu, koji je bez presedana s obzirom na angažman većine europskih čelnika uz bok ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, najprije se očitovao premijer Andrej Plenković. On je poručio nakon online sastanka Koalicije voljnih u nedjelju navečer kako Hrvatska nastavlja pružati podršku Ukrajini, kao i postizanju mira. Ali on inzistira na izrazu "pravedni mir", kao i ostali u neformalnoj Koaliciji voljnih. "To je mir koji će poštovati međunarodno pravo i teritorijalni integritet Ukrajine, uz dugoročna sigurnosna jamstva. To je važno i radi zaštite zajedničkih vrijednosti, kao i europske i globalne sigurnosti", napisao je Plenković na X-u.

Hrvatske obveze

U ponedjeljak se oglasio i predsjednik Republike Milanović, koji je protiv sudjelovanja u takvom savezu koji nigdje nije formaliziran niti je država potpisala ikakav akt koji bi za Republiku Hrvatsku bio obvezujući. On taj savez atribuira takozvanom Koalicijom voljnih te, naravno, opet aktualizira pitanje potencijalnog angažmana hrvatskih vojnika, što zasad uopće nije tema, niti je igdje potvrđeno da se o tome razmišlja.

“Budući da se predsjednik Vlade ovih dana uključio u razgovore tzv. Koalicije voljnih, koju čine i države čiji su lideri najavljivali slanje svojih vojnika u Ukrajinu, podsjećam kako je Hrvatska članica Europske unije i NATO-a te ima samo obveze koje proizlaze iz članstva u tim savezima", napisao je Milanović na Facebooku.

“Hrvatska nema nikakve obveze koje proizlaze iz političkih ili vojnih dogovora lidera zemalja tzv. Koalicije voljnih, a Vlada RH ni od koga nije ovlaštena gurati Hrvatsku u nekakve nove koalicije koje bi mogle podrazumijevati i sudjelovanje hrvatskih vojnika u ratu u Ukrajini", dodao je predsjednik. "Dobio sam mandat hrvatskih ljudi da zastupam takav stav i zato ponavljam kako hrvatski vojnici neće sudjelovati u tuđim ratovima", kaže Milanović.

Kako je poznato, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensk u nedjelju je uz predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen videovezom raspravljao s europskim saveznicima o mirovnom sporazumu do kojeg pokušava dovesti predsjednik SAD-a Donald Trump nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog petka. U slučaju sklapanja mirovnog sporazuma, SAD je Ukrajini ponudio sigurnosna jamstva slična onome iz članka 5. NATO-a, ali bez formalnog pristupanja Sjevernoatlantskom savezu, objavili su diplomatski izvori. To znači da Trump jasno poručuje dvije stvari: prvo, ne dolazi u obzir članstvo Ukrajine u NATO savezu, što je i jedan od glavnih Putinovih zahtjeva, a drugi je stav da povratak Krima Ukrajini nije na stolu. Dakle, aneksija Krima iz 2014. godine definitivno se uzima kao nulta točka koja je postala realnost, a ostalo je predmet pregovora koji su u toku.

Ustupci Moskve

Trumpov izaslanik Steve Witkoff izjavio je da je Moskva pristala na "neke ustupke" u vezi s pet ukrajinskih regija koje Rusija u potpunosti ili djelomično kontrolira. Rekao je da će se o tome razgovarati, ali detalje nije iznio. Rusija je pripojila Krim 2014. nakon lažnog referenduma i učinila isto 2022. s još četiri ukrajinske regije - Donjeckom, Hersonom, Luganskom i Zaporižjem, iako ih njezine snage nisu u potpunosti zauzele.

No, zasad se u tim razgovorima, gdje je glavna tema ne samo primirje nego i zamjena teritorija kojima bi Rusija bila zadovoljna i obustavila daljnje napade na Ukrajinu, nigdje ne spominje kako bi se održavao red i mir nakon uspostave takvog primirja, to jest, ako bude moguće, trajnog mira. Bi li to podrazumijevalo bilo kakav angažman vojski NATO saveza ili bilo kojih drugih država nije poznato zasad, no predsjednik Milanović ipak problematizira to pitanje a priori. On je i ranije bio protiv angažmana HV-a, pa čak i u logističkoj misiji NSATU, te Sabor nikad nije o tome na kraju glasao, iako je krajem 2023. godine to bilo glavnom temom na političkoj sceni. Za takvu odluku potrebna je dvotrećinska većina u Saboru, a ona je vjerojatno i danas nedostižna premijeru Plenkoviću.

Hrvatska Vlada sigurno neupitno ostaje uz bok čelnicima EU-a, i dok se oni drže zajedno, i Plenković stoji uz njih.