Iako se stopa teške materijalne i socijalne deprivacije - stanja u kojem pojedinac ili skupina nemaju pristup materijalnim ili društvenim resursima nužnim za dostojanstven život - od 12,5 posto iz 2016. snizila na samo dva posto u prošloj godini, još uvijek imamo velik broj osoba koje su u riziku od siromaštva, s obzirom na to da je prema službenim statistikama stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj lani iznosila 20,3 posto. Pritom je prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio 7407 eura na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 15.554 eura na godinu, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku. To konkretno znači da je u riziku od siromaštva svaki peti građanin.

Rizične skupine

Prag rizika od siromaštva za samca je procijenjen na 617 eura, a u starosti taj je rizik za samce znatno viši, pa je čak 61 posto samaca starijih od 65 godina u riziku od siromaštva, a toliku mirovinu ne prima ni dvije trećine umirovljenika. U najvećem su riziku od siromaštva nezaposlene osobe, njih 40,5 posto, pri čemu je stopa rizika za nezaposlene muškarce lani iznosila 48,3 posto, a za nezaposlene žene 32,6 posto. Nezaposlene po riziku od siromaštva slijede umirovljenici sa stopom rizika od 34,2 posto, a iza njih su samozaposleni sa stopom rizika od 23,9 posto. Stopa rizika od siromaštva najniža je za zaposlenike i iznosi 6,5 posto.

Državni zavod za statistiku promijenio je metodologiju izračuna u odnosu prema prethodnim godinama te on više ne ovisi o stvarnim potrebama potrošačke košarice, nego o raspoloživom dohotku ukupnog stanovništva. Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić stoga je još početkom travnja zaključio da će stopa rizika od siromaštva rasti s obzirom na rast dohotka te da će pomaci biti vidljivi za godinu dana.

U međuvremenu je Europski sindikalni institut (ETUC) proveo analizu najnovijih mikropodataka Eurostata, koji nisu javno dostupni, prema kojima je broj ljudi u Europskoj uniji koji si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora, unatoč tome što rade, ponovno porastao za više od milijun u jednoj godini. Odnosno, ljetni odmor bio je izvan mogućnosti za 41,5 milijuna ljudi u 2023. godini - u odnosu prema 40,5 milijuna u 2022. godini.

U Hrvatskoj si tjedan dana ljetovanja izvan kuće za sve članove kućanstva, prema Eurostatu, ne može priuštiti čak 34,7 posto građana, otprilike kao i u Španjolskoj, Italiji, Slovačkoj i Litvi. Primjerice, Slovenija je s udjelom građana koji nemaju novca za ljetovanje od 11,4 posto lani bila u skupini sa Švedskom, Danskom, Nizozemskom i Luksemburgom.

PEXELS

No kada se gleda koliko zaposlenih ne može zaraditi za odlazak na godišnji odmor, Hrvatska se nalazi u skupini deset zemalja EU-a s najvišim postotkom radnika koji nemaju novca za ljetovanje. Prema analizi ETUC-a, u Hrvatskoj sedmodnevno ljetovanje ne može platiti 445.847 radnika, odnosno njih 18 posto.

Najgora je situacija u Rumunjskoj, u kojoj si sedmodnevno ljetovanje ne može priuštiti 32 posto zaposlenih, ili njih nešto manje od četiri milijuna, u Mađarskoj novca za ljetovanje nema 26 posto radnika, odnosno njih više od 1,6 milijuna, u Bugarskoj 24 posto zaposlenih, ili 945 tisuća radnika, u Portugalu na plaćeno ljetovanje ne može 1,6 milijuna radnika (23 posto), u Slovačkoj više od 772 tisuće (22 posto), a u Litvi 335 tisuća radnika, koja ima jednak udio stalno zaposlenih koji si ne mogu zaraditi za odlazak na more kao i Hrvatska. Na Cipru 147 tisuća radnika nema novca za ljetovanje (23 posto), na Malti više od 75 tisuća (20 posto), a u Grčkoj 1,3 milijuna radnika (20 posto).

Direktor može, radnik ne

- To je treći uzastopni godišnji porast siromaštva što se tiče godišnjeg odmora i znači da 15 posto svih zaposlenih ljudi u Europi sada propušta provoditi vrijeme s obitelji - dok se izvršni direktori, koji sada zarađuju 100 puta više od prosječnog radnika, sunčaju u luksuznim odmaralištima - navodi se u komentaru Europskog sindikalnog instituta, u kojemu se dodaje da su nalazi analize rezultat rastućih nejednakosti gospodarstava, pri čemu su radnici prisiljeni odreći se svog odmora zbog rastućih troškova smještaja, prijevoza i hrane, u kombinaciji s padom kupovne moći i špekulacijama.

- Odmor s obitelji ili prijateljima važan je za naše fizičko i mentalno zdravlje i osnovni je dio europskog društvenog ugovora. Nakon napornog rada cijele godine, to je najmanje što bi zaposleni ljudi trebali moći očekivati i ne bi trebalo dopustiti da postane luksuz za nekolicinu - izjavila je glavna tajnica Europskog sindikalnog instituta Esther Lynch, a prenose Nezavisni hrvatski sindikati.

Istaknula je da ove brojke pokazuju kako Europa ima "izvanredno stanje" s kvalitetnim radnim mjestima i kako se naš društveni ugovor nastavlja raspadati kao rezultat rastuće ekonomske nejednakosti. Nažalost, ne treba se čuditi što si sve više ljudi ne može priuštiti odmor kada su se istovremeno dividende povećavale i do 13 puta brže od plaća ljudi, a izvršni direktori sebi su isplaćivali iznad 100 puta više od prosječnog radnika, napomenula je Lynch.

U Europskom sindikalnom institututu stoga zaključuju da EU ima krizu kvalitetnih radnih mjesta, te pozivaju nacionalne vlade na potpuno provođenje Direktive o minimalnoj plaći, a Europsku komisiju da osigura da Paket kvalitetnih radnih mjesta, koji treba biti donesen ove godine, uključi zakonodavstvo koje će uravnotežiti gospodarstvo, uključujući i postavljanje poštovanja kolektivnog pregovaranja kao uvjeta za pristup javnim ugovorima u sklopu javne nabave.