Nove obveze koje Hrvatska preuzima u postupku pristupanja OECD-u odnose se na nova pravila za cijeli niz struka, pa tako i na struku turističkih vodiča i njihovih stručnih kvalifikacija, a izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu povećava se i broj država čiji državljani ubuduće mogu obavljati posao turističkog vodiča u Hrvatskoj. To će sada moći svi državljani članica ne samo Europske unije i Švicarske nego i svih država članica OECD-a, u čije bi članstvo Hrvatska trebala ući iduće godine. OECD je stajališta da Hrvatska treba omogućiti potpunu usklađenost s načelom nediskriminacije koje je propisano kodeksima o liberalizaciji.

Ovim izmjenama zakona, koji sada kao konačni prijedlog idu u proceduru, usklađuju se direktive o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za tu struku. To proširenje mogućeg broja pružatelja te usluge za Hrvatsku ne bi trebalo biti problem jer je zanimanje turističkog vodiča među najtraženijima na tržištu rada, pa se nitko ne bi trebao bojati da će se tržište znatno promijeniti, ili pasti cijene rada za tu struku, koja je jednostavno, s razvojem turističkog prometa, tražena tijekom cijele godine, kad se zbroje i turističke agencije koje hrvatske turiste vode na putovanja izvan Hrvatske. Iznimka kod ujednačavanja i priznavanja kvalifikacija, kako je objasnio ministar turizma Tonči Glavina predstavljajući taj zakon, bit će lokacije povezane uz tematiku Domovinskog rata u Hrvatskoj - za njih će turistički vodiči ipak morati polagati dodatne ispite i stjecati dodatne kvalifikacije. Naime, posebno se štiti dostojansto Domovinskog rata i istina o njemu, upozorava Glavina.

Vlada je odobrila i ugovor za projekt usmjeren ka poticanju strukovnog obrazovanja, za učenje temeljeno na radu osigurano je 60 milijuna eura, a svrha mu je jačanje praktičnih vještina nužnih za konkurentnost tržišta rada te učvršćivanje veze između obrazovnog sustava i gospodarskih potreba.

- Ovo će značajno doprinijeti razvoju obrtničkih zanimanja. Uz to, u proteklih mjesec dana dodijeljene su stipendije za obrtnički deficitarna zanimanja. Vlada i Ministarstvo gospodarstva vraćaju program koji nije bio aktivan više od pet godina, to je bila moja osobna misija - rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Kao jedan od ciljeva naglasio je što manji uvoz radnika, budući da je namjera Vlade usmjeravanje djece u obrazovanje za obrtnička zanimanja. Smatra i da će ugovor pridonijeti i jačanju veza između obrazovanja i gospodarstva jer dio tog novca ide tvrtkama koje će provoditi program.

Šušnjar je potvrdio i da će se aktivno raditi na razvoju novih kurikuluma za obrtnička zanimanja, dok ministar obrazovanja Radovan Fuchs ističe da 70 posto učenika koji završe osnovnu školu upisuje strukovna obrazovanja, a tek 30 posto gimnaziju.