Osijek, 08. 08. 2022, Benzinska pumpa, gorivo, cijene, pumpa, pistolj za grivo,cep. Slobodnjak, Ilustracija. snimio GOJKO MITIĆ
Deregulacija cijena goriva ne bi trebala izazvati poskupljenja
Nijedan distributer zasad se nije odlučio na veću promjenu cijena u odnosu prema protekla dva tjedna
Prvog dana nakon Vladine odluke o prestanku kontrole maloprodajnih cijena goriva nijedan se distributer nije odlučio na veću promjenu cijena u odnosu prema protekla dva tjedna, koja su još bila regulirana Vladinom uredbom.
Prema posljednjoj Vladinoj odluci o ograničavanju cijena, donesenoj krajem lipnja, osnovno benzinsko gorivo stajalo je 1,45 eura, dizelsko 1,38 eura, plavi dizel 0,77 eura, a iz Vlade su naveli da bi bez uredbe litra osnovnog benzina stajala 1,46 eura, a dizela 1,49 eura. Prema podacima portala cijenegoriva.info, litra osnovnog benzinskog goriva na postajama Ine stoji 1,44 eura, odnosno cent manje nego protekla dva tjedna. Lukoil litru svog goriva prodaje po 1,45 eura, Petrol 1,44 eura, a Shell i Tifon po 1,41 euro, četiri centa manje od cijena u protekla dva tjedna. Što se tiče dizela, Ina i Petrol drže cijenu od 1,39 eura, cent više nego dosad, Lukoil 1,38 eura, a Shell i Tifon 1,36 eura.
Niske marže
No da je na snazi ostala Vladina uredba, cijene bi, prema nekim preliminarnim izračunima, od utorka trebale biti niže - eurosupera za četiri centa, eurodizela za dva centa, a plavog dizela za jedan cent. Upravo zbog toga mnogi se pribojavaju da bi ukidanje Vladine kontrole cijena moglo dovesti do lančanog poskupljenja, no iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da ne očekuju dizanje cijena usluga i lančanu reakciju poskupljenja jer su cijene naftnih derivata na tržištu stabilne. Direktorica HUP-a Irena Weber kaže da su cijene goriva u uvjetima Vladine regulacije na domaćim benzinskim postajama bile znatno niže od svih zemalja u okruženju, zbog čega je državni proračun gubio prihode, a porezni obveznici subvencionirali turiste i strane državljane.
- Tako su na gubitku bili i proizvođači i distributeri naftnih derivata, jer su radili s vrlo niskim maržama u odnosu prema konkurentima u okruženju, što im je suzilo prostor za investicije, ulaganje u istraživanje i razvoj i dizanje plaća - kaže Irena Weber.
Da ukidanje kontrole cijena goriva neće dovesti do lančane reakcije poskupljenja, odnosno inflacije, smatra i ekonomski analitičar Damir Novotny, koji upozorava na latentnu opasnost koja se krije na domaćem tržištu naftnih derivata.
- U Hrvatskoj jedan distributer drži čak 75 posto tržišta, a to je Ina-MOL, i ta prevelika koncentracija jednog ponuđača na tržištu mogla bi biti ozbiljan problem. Vlada, koja ima suvlasništvo u tom ponuđaču kao i veliki politički i gospodarski utjecaj na njega, ima poluge kojima bi mogla smanjiti koncentraciju tog ponuđača na tržištu na način da, primjerice, MOL-u naredi da proda Tifon - navodi Novotny i dodaje da, za razliku od bankarskog sektora, kojemu Hrvatska narodna banka prije 20 godina nije dopustila koncentraciju, na tržištu naftnih derivata imamo potpuno obrnutu situaciju.
- Primjerice, u Austriji tamošnja vlada nije dopustila OMV-u da ima više od 30 posto benzinskih postaja u državi, a u Hrvatskoj od oko 700 benzinskih crpki gotovo 400 ih je u vlasništvu Ine - podsjeća Novotny dodavši kako se nada da Ina-MOL neće zloupotrijebiti svoju tržišnu poziciju i neopravdano podići cijene.
Smatra da cijenu goriva treba određivati tržište te da Vlada nikad nije ni trebala uvesti kontrolu cijena, s obzirom na to da su u državama koje nisu uvele ograničavanje cijene naftnih derivata cijene goriva čak bile niže nego u Hrvatskoj i Mađarskoj, koje su jedine u Europskoj uniji uvele kontrolu cijena.
Promjena formule
Smatra da bi se trebala mijenjati formula po kojoj se u Hrvatskoj izračunava cijena litre goriva, a koja, uz ostalo, ovisi i o cijenama na mediteranskom tržištu. Opet navodi primjer Austrije, u kojoj tamošnja agencija za kontrolu kartelnog udruživanja prati cijene nafte, kao i marže rafinerija i trgovaca, te reagira ako dođe do velikog skoka u maržama.
- Naš je problem u rastrošnosti energentima, posebno ljeti, a upravo zato što je Vlada uvela ograničenje najviše cijene, zbog čega su energenti u nas relativno jeftini, trošimo ih neracionalno jer znamo da će Vlada kontrolirati cijenu - navodi Damir Novotny.
Hrvatska udruga poslodavaca u nekoliko je navrata pozvala Vladu da polagano iziđe iz mjera ograničenja cijena struje i plina, uz njihovo zadržavanje za socijalno ugrožene građane.
- Većini građana koji mogu platiti svoje račune porezni obveznici sada subvencioniraju, primjerice, struju, kao i iznajmljivačima koji imaju veću potrošnju struje zbog klima-uređaja - rekla je Weber dodavši da ne vidi razloge zašto bi HEP i takvim korisnicima isporučivao električnu energiju po nižim cijenama te da zbog takvog pristupa Hrvatska ostaje bez potencijala za ulaganje u elektroenergetsku mrežu.
HUP također od Vlade očekuje da razmotri i odluku o zamrzavanju cijena određenih proizvoda u trgovinama.
- Nekoliko puta pozvali smo Vladu da odustane od zamrzavanja cijena 70 proizvoda u dućanima, posebno zbog toga što su na taj način najugroženiji mali kvartovski dućani, gdje su uglavnom prisutni obiteljski biznisi koji su izrazito ovisni o osnovnim namirnicama i kao takvi su mnogo ugroženiji - ističe Weber.