Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je na sjednici GSV-a, govoreći o globalnim kretanjima, ocijenio kako je potpuno besmisleno da se Europljani i Amerikanci dogovore o povećanom izdvajanju za obranu, a onda nekoliko tjedana kasnije završe u carinskom ratu.

"Radi se o partnerskom odnosu i trebali bi zajednički tražiti rješenja, jer bi tako velike carine imale štetne posljedice za velik broj gospodarskih subjekata", rekao je Plenković na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). Naime, SAD planiraju od 1. kolovoza podići carine za 30 posto za proizvode koji iz Europske unije dolaze na američko tržište kako bi postigle veći balans u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Predsjednik GSV-a i ministar rada Marin Piletić novinarima je prenio kako je na sjednici, koja je dijelom bila zatvorena za javnost, premijer govorio o makroekonomskim pokazateljima, kontinuiranom socijalnom dijalogu i kako su sudionici imali smo priliku čuti njegov stav gdje je Hrvatska danas, 12 godina nakon članstva u EU, nakon svih reformi i izmjena zakona, ali i čuti komentare socijalnih partnera.

Dodao je da je bilo govora i o aplikaciji e-kolektivni ugovori s kompletnom bazom podataka svih kolektivnih ugovora na snazi u Hrvatskoj, uparivanjem podataka sa Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) došlo se do pokrivenosti KU u Hrvatskoj 65 posto. Istaknuo je kako će aplikacija biti u punoj primjeni s 1. rujna.

No, dodao je, kako nije bitna samo pokrivenost, nego i sadržaj kolektivnih ugovora što u konačnici mora rezultirati većim plaćama i sigurnijim položajem svih radnika u državi, njih više od 1,7 milijuna. 

Ministar je kazao i kako, unatoč poduzetim mjerama koje su usporile inflaciju, "ne možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima" te vjeruje kako postoji prostor za snižavanje cijena. S druge strane evidentan je i kontinuiran rast plaća, naglasio je.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber pozdravila je Vladinu odluku o deregulaciji tržišta naftnih derivata ocijenivši ga korakom u pravom smjeru s obzirom da su do sada, kaže. ograničavanjem cijena goriva porezni obveznici subvencionirali i strane turiste.

Weber ne očekuje veći rast cijena zbog rasta cijene goriva. Ustvrdila je i kako je Hrvatska, iako je krenula s niske baze, "apsolutni rekorder u EU po rastu cijene rada" te kako i to djeluje proinflacijski. 

Predsjednik SSSH Mladen Novosel upozorio je kako Hrvatska ne bi trebala poput Irske postati bogata zemlja siromašnih građana.

Nevjerojatnim ocjenjuje da se govori o slobodnom formiranju cijena 12 godina nakon ulaska u EU i uvođenju eura, jer se o tome, kaže, može govoriti kada postoji potpuna liberalizacija, a ne kada je u EU na djelu "stotinu ograničenja".

U Hrvatskoj imamo prosjek europskih cijena, pa čak i viših nego u nekim zapadnoeuropskim zemljama, dok su nam plaće tri puta niže od njihova prosjeka i s time se ne možemo miriti, istaknuo je Novosel i poručio "ne želimo amerikanizaciju Hrvatske u kojoj vrlo mali broj ljudi odlično živi, a drugi životare".

Nedopustivo je da poslodavci potpisuju kolektivni ugovor samo kad više nemaju izbora, dodao je predsjednik SSSH-a.

Plenković s bugarskim predsjednikom: Zajednički cilj ulazak u OECD

Hrvatski premijer Andrej Plenković i bugarski predsjednik Rumen Radev istaknuli su u ponedjeljak u Zagrebu da će dvije zemlje nastaviti s međusobnom potporom u zajedničkom cilj ostvarivanja članstva u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a o pristupanju OECD-u Radev je razgovarao je i s predsjednikom Hrvatskog sabora.

Plenković je primio Radeva koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, a koji se susreo i s predsjednikom Zoranom Milanovićem te predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.

Hrvatski je premijer s bugarskim šefom države razgovarao o "procesu pridruživanja OECD-u, a Hrvatska i Bugarska nastavit će međusobnu potporu u zajedničkom cilju ostvarivanja članstva. Plenković je i ovom prigodom istaknuo kontinuiranu podršku Hrvatske članstvu Bugarske u europodručju, koje će se ostvariti od 1. siječnja 2026.", stoji u priopćenju iz vlade.

Dodaje se da su Plenković i Radev razgovarali i o bilateralnim odnosima, koji su ocijenjeni izvrsnima, kao i o suradnji unutar Europske unije, NATO-a i Inicijative triju mora te o aktualnoj globalnoj sigurnosnoj situaciji, potom o transatlantskim odnosima, daljnjoj potpori Ukrajini i mirovnim inicijativama kao i o jačanju europske obrane.

U pogledu procesa proširenja EU-a, Plenković je ponovio stav Hrvatske o važnosti pružanja jasne europske perspektive zemljama jugoistoka Europe, što je bila i tema na posljednjem Europskom vijeću.

Tema pristupanja OECD-u i bugarskog članstva u Schengenu dotaknuta je i na sastanku između Jandrokovića i Radeva, gdje je predsjednik Sabora ponovio hrvatsku spremnost da i dalje dijeli iskustva iz vlastitog procesa pristupanja i uvođenja eura, priopćeno je iz Sabora.

Jandroković je naveo i da postoji prostor za osnaživanjem i produbljivanjem međuparlamentarne suradnje, a u tom je  kontekstu uputio poziv predsjednici Nacionalne skupštine Bugarske u službeni posjet Hrvatskoj.

Izrazio je zadovoljstvo razvojem gospodarske suradnje, rekavši da značajan potencijal za daljnji razvoj postoji u energetici, sektoru informacijsko-komunikacijske tehnologije, farmaceutike, prehrambene industrije, proizvodnji strojeva te turizmu gdje je iskazao zadovoljstvo porastom broja bugarskih turista čemu svakako pridonose izravni sezonski letovi između Zagreba i Sofije.

Složili su se i kako je važno da europski saveznici unutar NATO-a preuzmu veću odgovornost za sigurnost vlastitoga kontinenta, te u ocjeni crnomorske regije kao strateški izuzetno važne, osobito u svjetlu trenutnih geopolitičkih događaja. Pozvali su na još snažniju usredotočenost Europske unije na oba spomenuta područja.

Jandroković je istaknuo i važnost fokusa na regiju zapadnog Balkana.

Radev će u nastavku posjeta Hrvatskoj otići u Vukovar gdje će odati počast žrtvama Domovinskog rata, kao i bugarskim vojnicima stradalima u Drugom svjetskom ratu u Vukovaru.