Europa je 14. lipnja ove godine obilježila 40 godina od utemeljenja sustava Schengena – ukidanja graničnih prijelaza na međusobnim granicama – ali je proslava ipak malo pomućena činjenicom da posljednjih godina neke zemlje članice uvode privremene granične kontrole. Tako je, na primjer, Slovenija uvela Hrvatskoj i Mađarskoj takav režim u listopadu 2023., a prije desetak dana produžila ga je za još šest mjeseci, do 21. prosinca ove godine.

Pogoršana sigurnost

Naravno, kao što zna svatko tko je u posljednjih godinu i pol putovao u Sloveniju, nije riječ o povratku klasične tvrde granice između dviju zemalja kakva je bila prije ulaska Hrvatska u Schengen, ali nije ni sve kako je bilo u prvih desetak mjeseci hrvatskog članstva u Schengenu, kada nije bilo baš nikakvih kontrola.

Ministar unutarnjih poslova Slovenije Boštjan Poklukar naveo je kao razloge za odluku prilike na Bliskom istoku, rat u Ukrajini i složenu situaciju na zapadnom Balkanu. Sigurnosna situacija se, prema njegovim riječima, dodatno pogoršala u svim spomenutim regijama od posljednjeg produženja nadzora. Istaknuo je i visoku razinu prijetnje od terorizma u više država EU-a. Kako je dodatno pojasnio Poklukar, nadzor na granici neće predstavljati poteškoće za putnike tijekom ljetnih odmora koji će ulaziti u Hrvatsku i izlaziti iz nje. Nadležne službe djelovat će kao i proteklih godina, odnosno ciljano, s fokusom na skupine krijumčara ljudi.

Uz Sloveniju i Italiju, nadzor na unutarnjim šengenskim granicama provode i Austrija, Njemačka, Danska, Francuska, Norveška i Švedska.

Što se tiče Hrvatske, koja je granična zemlja Schengena, najveći je problem pokrivanje njezine 1000 kilometara duge granice s BiH. Stoga je dobra vijest da su na granici između Hrvatske i BiH prije tjedan dana počele rad trostruke ophodnje slovenske, hrvatske i talijanske policije, koje će, među ostalim, sprječavati moguće sigurnosne prijetnje i nezakonite migracije.

Međutim, sustav Schengena, osim na južnim, problema ima i na svojim sjevernim granicama. Tako je ovoga tjedna Poljska najavila da će u ponedjeljak, 7. srpnja, privremene granične kontrole uvesti na svojoj granici s Njemačkom i Litvom. To je za Schengen mnogo veći politički problem zbog toga što je riječ o dvije velike europske zemlje. Poljski premijer Donald Tusk najavio je tu mjeru kao odgovor na režim na njemačko-poljskoj granici koji je uvela nova njemačka vlada, koju vodi demokršćanin Friedrich Merz, a koja je od početka svibnja počela vraćati migrante koji u nju žele ući iz Poljske. A to je pak u samoj Poljskoj izazvalo unutarnju političku krizu jer su desne oporbene stranke optužila vladu da popušta Njemačkoj. Čak su organizirane i neformalne patrole građana koje su počele čuvati u dijelove granice, pa je Tusk bio prisiljen uvesti privremene granične kontrole na granici s Njemačkom, ali i s Litvom.

Ulazak Cipra

Njemačka je još u rujnu 2024. uvela privremenu kontrolu na svojim granicama s Luksemburgom, Nizozemskom, Belgijom i Danskom. Već otprije postoje takve kontrole prema Poljskoj, Češkoj, Austriji, Francuskoj i Švicarskoj. To znači da je Njemačka uvela privremene kontrole na cijeloj svojoj granici. Međutim, nastao je dodatni problem kada je Merzova vlada u svibnju ove godine dodatno pooštrila režim prema Poljskoj te počela vraćati ilegalne migrante u tu zemlju.

Hrvatska je u sustav Schengena ušla 1. siječnja 2023. godine i tako postala jedna od tadašnjih 27 članica. U međuvremenu su 1. siječnja ove godine članice postale Bugarska i Rumunjska. Tako da u ovom trenutku sustav ima 29 zemalja od kojih su 25 ujedno i članice EU-a. Preostale četiri su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. Od članica EU-a u Schengenu nisu Irska, koja je iz njega izišla nakon Brexita kako bi zadržala zajednički prostor slobode kretanja s Velikim Britanijom zbog Sjeverne Irske, te Cipar zbog problema nastalih nakon turske okupacije dijela otoka 1974. Očekuje se da bi Cipar mogao ući u Schengen do kraja 2026. o čemu se vode pregovori. Tada bi, nažalost, samo teorijski zbog već navedenih problema bilo moguće putovati od glavnog grada Cipra Nikozije pa sve do glavnog grada Norveške Osla na samom sjeveru Europe bez pokazivanja dokumenata ili zaustavljanja na granici.