Najviše prometnih nesreća događa se u lipnju, srpnju i listopadu, najsigurniji travanj
Svi pretpostavljaju da je zimska vožnja najopasnija, ali istraživanje koje je proveo carVertical pokazuje da listopad ima najveću stopu nesreća u Hrvatskoj sa 9,3 posto, a prosinac je među najsigurnijima sa 7,6 posto.
Ključni nalazi carVerticalove analize podataka o nesrećama u Hrvatskoj pokazali su da su mjeseci s najviše prometnih nesreća lipanj, srpanj i listopad, a najsigurniji su travanj, kolovoz i prosinac.
Iz carVertikala ističu kako teški uvjeti na cestama ne dovode uvijek do povećanja broja sudara. Mnogi vozači vjeruju da surovi zimski uvjeti znatno povećavaju stopu prometnih nesreća. No statistike pokazuju drugačije, i to da većina zimskih sudara nije teška, odnosno izazvani su kratkom udaljenošću ili lošom vidljivošću. Stručnjaci za sigurnost na cestama slažu se da su vozači zimi obično oprezniji, što dovodi do manjeg broja ozbiljnih prometnih nesreća.
Najskuplji - kolovoz
U Hrvatskoj je najveći udio zapisa o oštećenjima zabilježen u listopadu (9,3 posto), srpnju (9,2 posto) i lipnju (8,7 posto). Najniži udjeli zabilježeni su u travnju (7,4 posto), prosincu (7,6 posto) i kolovozu (7,9 posto).
- Na ovo mogu utjecati izazovni jesenski uvjeti u listopadu i povećana prometna aktivnost ljeti. Kako temperature rastu, vozači se obično osjećaju sigurnije u svoje automobile – ali s gušćim prometom to često dovodi do većeg rizika od prometnih nesreća - objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u carVerticalu.
Međutim, analiza podataka pokazala je da, iako je broj prometnih nesreća na vrhuncu u listopadu, najviša prosječna cijena štete zabilježena je u kolovozu, u iznosu od 2245 eura. Nasuprot tome u ožujku je zabilježen najniži prosjek, koji je bio 13,5 posto niži.
Viša prosječna cijena štete u kolovozu može biti povezana s velikim brojem putovanja na velike udaljenosti tijekom ljetnih praznika, kada vozači dugo voze autocestama većim brzinama – što sudare čini težima. Osim toga, gust turistički promet i nepoznate rute mogu dovesti do kompleksnijih prometnih nesreća u kojima sudjeluje više vozila ili su troškovi popravka veći.
Ljeti su problem stranci
Prema podacima MUP-a, prošlog ljeta strani državljani sudjelovali su u gotovo 62 posto prometnih nesreća, navode, pak, iz tvrtke Kompare, hrvatskog nezavisnog komparatora osiguranja, telekom-usluga i kredita.
Od lipnja do rujna 2024. godine zabilježeno je ukupno 13.670 prometnih nesreća. Od ukupnog broja 93 nesreće rezultirale su tragičnim ishodom, 1302 s teškim ozljedama i 3435 s lakim ozljedama. U čak 8459 nesreća sudjelovali su strani državljani ili vozila registrirana u inozemstvu. Od toga je 37 rezultiralo smrtno stradalim osobama, 552 s teškim ozljedama i 1086 s lakim ozljedama. Drugim riječima, gotovo dvije trećine prometnih nesreća uključivale su strance.
Postupak nakon sudara sa stranim vozilom ne razlikuje se puno od onog s vozilom hrvatskih registracijskih tablica. Prvo i najvažnije, treba se uvjeriti da su svi sudionici dobro i da je nezgoda adekvatno zaštićena. Svaki je vozač dužan osigurati nesmetano kretanje prometa, no prije uklanjanja vozila s ceste poželjno je fotografirati nezgodu. Vozači često nisu sigurni trebaju li odmah zvati policiju, ali u slučaju sudara sa stranim vozilom to je gotovo uvijek nužno. Policija službeno evidentira nesreću, a njezin izvještaj može poslužiti kao ključni dokaz u kasnijim procesima odštete. Također, za dodatnu sigurnost preporučuje se i ispunjavanje europskog izvješća.
