Državno sudbeno vijeće obavilo je svoju formalnu zakonsku zadaću, poništilo je javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda rapisan 2. travnja i donijelo odluku o novom. Opet je, dakle, pokrenuta procedura izbora osobe koja bi trebala zamijeniti preminulog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, nakon što je Sandra Artuković Kunšt, koju je predložio predsjednik Zoran Milanović, dobila u Saboru samo 31 glas.

Budući da 15. srpnja počinje dvomjesečna stanka u radu Sabora, jasno je da će se taj postupak završiti u rujnu ili listopadu. Osim ako Milanović, kada mu DSV dostavi životopis i program svakog prijavljenog, zaključi da nitko od njih ne ispunjava njegove kriterije i objavi da zato neće nikoga predložiti Saboru. U tom bi slučaju DSV već sredinom kolovoza mogao raspisati i treći javni poziv.

Ako se ne dogodi nešto izvanredno i u ovom će javnom pozivu sudjelovati odvjetnik Šime Savić, koji se redovito neuspješno natječe za visoke dužnosti u pravosuđu. Sada je vjerojatno motiviraniji jer nedavno, zbog odvjetničkih obveza, nije mogao stići na saslušanje kandidata na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, a to mu tijelo nije odobrilo naknadni termin. Milanović je, nezadovoljan glasovanjem HDZ-ove koalicije protiv Sandre Artuković Kunšt uz obrazloženje da nije impresionirala ni ponudila konkretna rješenja za probleme pravosudnog sustava, najavio da neće predložiti nikog drugog. Ali sutkinja zagrebačkog Županijskog suda morala bi se iznova prijaviti na javni poziv da bi je predsjednik Republike mogao još jednom predložiti. I to unatoč izravnom apelu premijera Andreja Plenkovića da odustane jer neće proći u Saboru dok HDZ čini većinu.

Sandra Artuković Kunšt nije proteklih mjeseci komunicirala s medijima, pa nam nije ni u četvrtak odgovorila na poruku s pitanjem hoće li zanemariti Plenkovićevo upozorenje i prijaviti se na javni poziv. Na Pantovčaku ne znaju kako će ona postupiti.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković prije deset dana je izjavio da bi se Milanović i Plenković morali konzultirati i zajedno donijeti odluku o predsjedniku Vrhovnog suda. Podrazumijeva to da se njih dvojica suglase oko kandidata, koji bi se potom prijavio na javni poziv u dogovoru s predsjednikom i premijerom. Odnosi Milanovića i Plenkovića su se, međutim, u posljednje vrijeme pogoršali. Nakon zatišja, koje je trajalo pet mjeseci, iznova se međusobno kritiziraju. Premijer opet sramotnima naziva predsjednikove stavove o ruskoj agresiji na Ukrajinu.

U ovakvim će okolnostima Milanović i Plenković znatno teže postići konsenzus o Dobronićevu nasljedniku. No ovaj se izbor poklapa s procesom obnove hrvatske diplomatsko-konzularne mreže, u sklopu kojeg je potrebno popuniti osamdesetak čelnih pozicija u veleposlanstvima i konzulatima. Predsjednik Republike, doznajemo, ne namjerava podržati listu s imenima koju će mu poslati Ministarstvo vanjskih poslova, nego želi utjecati na to tko će Hrvatsku predstavljati u inozemstvu. Na način da mu Plenković omogući da on odredi veleposlanike u nekim važnijim međunarodnim organizacijama ili zemljama. Kada bi premijer pristao na to, onda bi se možda u kadrovski paket moglo ugraditi i mjesto predsjednika Vrhovnog suda. To su, naravno, špekulacije, ali ako bi se Milanović i Plenković konačno sporazumjeli o veleposlanicima, sigurno bi lakše pronašli kompromisno rješenje i za predsjednika Vrhovnog suda. D. Ciglenečki n