U velikoj vijećnici Vukovarsko-srijemske županije održana je redovita izborna skupština Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja, koju je otvorio Juraj Mihajlović kao dopredsjednik i domaćin skupa.

Predsjednik Zajednice povtratnika hrvatskog Podunavlja je Marinko Čačić,a dopredsjednici su Juraj Mihajlović i Ladislav Ferenc.

Peta konferencija ZPHP-a održana je pod motom „Godina jubileja”. Prisjetili su se važnih obljetnica poput 1100 godina hrvatskog kraljevstva, 125 godina osječke konkatedrale te bliže povijesti, 30 godina Bljeska, Oluje i Erdutskog sporazuma kao temelja mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

U raspravi je istaknuto kako je ovo peta konferencija na kojoj predstavnici hrvatskih prognanika postavljaju pitanje i zahtijevaju rješenje naknade ratne štete ali se, uz sve do sada poduzete aktivnosti i razgovore s resornim ministarstvima, nisu pomaknuli s mjesta.

Također je ponovno postavljeno pitanje još uvijek nedostupnog hrvatskog teritorija na lijevoj obali Dunava kao što je Vukovarska i šarengradska Ada, te oko 11 500 hektara zemlje u Osječko-baranjskoj županiji, zbog privremene crte postupanja iz vremena UNTAES-a, koja nije i ne može biti granična crta ali ju srpska strana na terenu tako tretira. Stoga je i ovaj puta, istaknuo je akademik Josip Miličević, zatraženo od Vlade RH da se postojećim Sporazumom o normalizaciji odnosa između SRJ i RH a temeljem Mišljenja Badinterove komisije, konačno definiraju međudržavne granice u ove dvije županije.

Nakon rasprave i iznošenja prijedloga i mišljenja, usvojeni su i zaključci.

Peta konferencija Zajednice povratnika hrvatskoga Podunavlja ocjenjuje da hrvatski prognanici imaju legitimno pravo na naknadu ratne štete nastale u Domovinskom ratu, kao gospodarsku mjeru kojom bi se potaklo povratnike hrvatskog Podunavlja na pokretanje gospodarskih aktivnosti, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, turizma i slično. Pozivaju Vladu Republike Hrvatske da putem svojih službi razmotri mogućnost donošenja cjelovitog Zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata na temelju međunarodnih sporazuma - Sporazum o normalizaciji odnosa između SRJ i RH te Erdutskog sporazuma- kao i međunarodne sudske prakse. U tom smislu, Zajednica povratnika dostavila je Vladi RH svoj prijedlog takvoga Zakona.

Povratnici podsjećaju kako je Erdutski sporazum bio temelj mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja koji je potpisan prije 30 godina u Erdutu 12. studenoga 1995. godine. Budući je rezultat toga Sporazuma bilo reintegriranje do tada okupiranoga hrvatskog Podunavlja bez žrtava i novih razaranja, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, i od potiču Predsjednika RH i Vladu RH da se ova značajna obljetnica obilježi na najvišoj državnoj razini.

Mirnom reintegracijom, jedan je od zaključaka redovite izborne skupštine Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja, ostao je dio hrvatskoga teritorija na lijevoj obali Dunava (u Osječko-baranjskoj županiji 11.500 Ha a u Vukovarsko-srijemskoj Šarengradska i Vukovarska Ada), nedostupan hrvatskom pravnom sustavu, zbog privremene granice između Srbije i Hrvatske proglašene od prijelaznog upravitelja hrvatskog Podunavlja Jean Paula Kleina, koja je još uvijek na snazi. Povratnici predlažu da se stavi izvan snage odluka o privremenoj međudržavnoj granici koja se proteže sredinom rijeke Dunav, i primijeni granica utvrđena prema odluci Badinterove komisije imenovane od strane VS UN-a još 1991 godine, a ako druga strana bude opstruirala nastojanja hrvatske strane, posegnuti za međunarodnom arbitražom.

Na kraju sjednice rečeno je da će zaključci 5. konferencije ZPHP-a uputiti svim zastupnicima hrvatskoga Sabora i hrvatskim zastupnicima Europskog parlamenta a obnovit će se i već ranije zatraženi prijem kod predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, kako bi u zajedničkom dijalogu i razmjeni argumenata pronašli način rješavanja ovih problema.