Živimo u društvu u kojem granica između virtualnog i stvarnog svijeta sve više nestaje, a online-nasilje sve češće prerasta u stvarne prijetnje i fizičko nasilje. Vršnjačko i maloljetničko nasilje proteklih je godina u Hrvatskoj eskaliralo, a nasilnici su sve mlađi. Rečeno je to u okviru nedavnog stručnog skupa "Od klika do udarca - granica koja nestaje", koji je okupio stručnjake iz područja psihologije, obrazovanja, prava i policijskog sustava, a bavili su se pitanjima o tome kako prepoznati, spriječiti i odgovoriti na te prijetnje zajedničkim angažmanom policije, pravosuđa, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi.

Sve mlađi

- Od rujna prošle godine do kraja travnja ove godine policija je prijavila 1105 kaznenih djela u kojima su maloljetnici žrtve i počinitelji, što čini prosjek od gotovo pet slučajeva maloljetničkog vršnjačkog nasilja dnevno - rekao je tada Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

Istaknuo je da djeca, nažalost, često ne traže pomoć, jer smatraju da se ništa neće promijeniti i da je nasilje normalno. "To ne smijemo dopustiti", kaže Božinović. Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu, između ostaloga, ističe da se nasilje pojavljuje u djece sve niže dobi.

- Pri tome su oblici nasilja, što posebno treba zabrinuti, sve brutalniji, pri čemu imamo i veći broj onih najmlađih koji ne reagiraju na nasilje, koji su promatrači nasilja i koji imaju nedostatak empatije, što nas posebno treba zabrinuti - istaknula je pravobraniteljica za djecu i kazala da smatra kako je poražavajući podatak da je sedam minuta dnevno prosječno vrijeme koje roditelji provode u razgovoru s djecom, pri čemu se najčešće razgovara o školskom uspjehu.

Supspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije iz KBC-a Osijek, prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković ističe kako postoji generacijski trend da roditelji odgajanje djece prepuštaju sustavu, bilo kojem njegovu segmentu. Napomenula je i kako mnoga djeca koja dožive teže oblike vršnjačkog nasilja ostaju neprimijećena, a počinitelj vrlo često dolazi iz obitelji gdje je agresija dopuštena i prihvaćena.

Dejvid Zombori, predsjednik Hrvatske psihološke komore i psiholog Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, potvrdio nam je da se tzv. cyberbullying, odnosno nasilje na internetu, prenosi u stvarnost.

Važnost razgovora

- Nama koji smo odrastali bez interneta i društvenih mreža to daje sasvim drukčiji kontekst, s obzirom na to da je pripadanje skupini bitno. Mladima je to normalno i takav način komunikacije im je bitan, skupljanje lajkova, reakcije i komentari na objavljeni sadržaj, i naravno da to može imati posljedice u realnom životu kao što bi bilo u stvarnosti da netko nekoga u učionici zlostavlja. Moguće su posljedice na mentalno zdravlje i nema razlike događa li se virtualno ili u stvarnom svijetu. Nešto što se dogodilo na internetu može izazvati sve negativne posljedice za mentalne zdravlje kao i u stvarnosti i izazvati, na primjer, depresiju - kaže Zombori.

Dodaje da kod mladih nema razlike između stvarnog i virtualnog svijeta jer su odmalena u tome.

- Objašnjavati im da je to "samo internet" ne pomaže jer je to njima stvarnost. Jako je važno razgovarati s djecom, kao što bismo s njom razgovarali o tome s kim se druži i kamo odlazi. Treba vidjeti kakve sadržaje dijele na internetu i društvenim mrežama. Kod mlađih generacija sad su aktualni Instagram i Tik Tok, gdje se pojavljuju razni izazovi i dolazi do oponašanja. To može dovesti i do ne baš bezazlenih situacija. Teško je biti u korak s tim, a oni brojem "lajkova" i "srca" mjere koliko su voljeni i prihvaćeni od svoje zajednice. Normalno je onda da, aiko dobiju negativne komentare ili se grupa na nekoga okomi dogovorno ili kritički, to može utjecati na nečije samopoštovanje, pogotovo ako je slabija struktura ličnosti, koja se ne može nositi s tim. Posljedice mogu biti realne jer je to djeci izvor i podrške i povratne informacij,e kao i jesu li prihvaćena od vršnjačke skupine - ističe predsjednik Hrvatske psihološke komore.

Osvrnuo se i na nerealne objave i fotografije raznih influencera i poznatih ličnosti na društvenim mrežama.

- Djevojčice imaju nerealna očekivanja i misle da ne izgledaju dovoljno dobro jer su fotografije influencera napravljene jako dobrom opremom i digitalno su obrađene. Djevojčice koje ih žele oponašati također se moraju koristiti raznim filtrima da bi reproducirale najljepše fotografije sebe, ali nitko tako u stvarnosti ne izgleda. To također može utjecati na samopoštovanje - zaključuje Dejvid Zombori.