Dok ministrica zdravstva Irena Hrstić najavljuje priključivanje privatnog zdravstvenog sektora na CEZIH kako bi se doskočilo nepotrebnom dupliranju nalaza i poboljšala informiranost o kretanju pacijenta kroz zdravstveni sustav, vrlo važni dijelovi javnog zdravstvenog sustava uopće nisu spojeni s CEZIH-om, zbog čega su na šteti i liječnici i pacijenti.

Bez informacija

Pristup CEZIH-u tako nemaju objedinjeni hitni bolnički prijemi (OHBP), hitne bolničke ambulante, čitava sestrinska struka, patronaža, sustav njege u kući, fizioterapije u kući… Bolnice ne upisuju u CEZIH preglede koji su obavljeni bez uputnice, preko hitnog bolničkog prijema, pa tako u sustav neće ubilježiti ništa o hitnom prijemu pacijenta sa srčanim udarom, moždanim udarom ili nekim drugim hitnim stanjem. Pacijent će o tome dobiti samo isprintani nalaz na papiru, a na njemu je da to pokaže ili ne pokaže svom obiteljskom liječniku. Sva ostala dokumentacija s tog pregleda ili hospitalizacije, ako pacijenta zadrže u bolnici, neće biti u CEZIH-u.

To je veliki problem u palijativnoj skrbi jer pacijenti u posljednjoj godini života budu u prosjeku tri puta izvanredno hospitalizirani, a njihov obiteljski liječnik o tome ne dobije medicinsku dokumentaciju. Ako obitelj pacijenta nakon hitne obrade u ljekarni kupi propisane lijekove ne tražeći recept od obiteljskog liječnika, on neće znati kojom se brzinom urušava stanje njegova pacijenta.

Slično je s onkološkim bolesnicima iz manjih sredina čija hitna stanja iz lokalne bolnice nisu dokumentirana u CEZIH-u te njihov onkolog nema sve potrebne informacije. Nažalost, pacijenti s lošom dokumentacijom uvijek će imati i lošije ishode liječenja od onih s cjelovitom dokumentacijom, upozoravaju liječnici. Važna je također i sestrinska dokumentacija, odnosno sestrinsko otpusno pismo, u kojem pišu ključni podaci o njezi pacijenta nakon izlaska iz bolnice. Ako pacijent, na primjer, ide kući s kateterom, tu stoje podaci o vrsti i razmaku izmjene katetera, oblicima njege koji su mu potrebni. Nažalost, ni te dokumentacije nema u CEZIH-u, već ju ili pacijent ili obitelj trebaju odnijeti obiteljskom liječniku da bi dobili daljnju skrb.

Sve informatizirati

- Treba nam biti dostupno sve, otpusna pisma s OHBP-a koja nam ne dolaze. Bolnice nam šalju nalaze, laboratorijske, nešto radiologije, iako ne kako bi trebalo, ali najčešće nam se ne šalje otpusno pismo ako je pacijent ušao preko OHBP-a jer nije imao uputnicu. To nije dobro, sve treba informatizirati - poziva Vikica Krolo, dopredsjednica Hrvatske liječničke komore (HLJK).

Privatno zdravstvo, dodaje, jest važan segment zdravstva, ali ipak zagovara da se najprije informatizira cjelokupno javno zdravstvo, a tek onda priključi i privatni sektor. Obiteljski liječnici, pojašnjava, ne dobivaju ni nalaze nacionalnih probira na različite vrste raka, osim za rak pluća za koji sami pišu uputnicu, a kad šalju pacijenta na liječničko povjerenstvo, moraju printati uputnicu jer nisu povezani CEZIH-om.

Dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine

PIXSELL

- Obvezno treba priključiti i medicinu rada, ona napravi masu pregleda radnika koje mi ne vidimo, osim ako nađu da nešto nije u redu, napišu mi i pošalju preko pacijenta. Ali ja bih morala vidjeti sve te nalaze, kao što bi i medicina rada morala vidjeti naše nalaze. Bez nje se ne možete zaposliti, ne možete dobiti vozačku… Od nas traže potvrde, a bilo bi najbolje da su i oni u CEZIH-u - smatra Krolo. Dobro je, kaže, da su i privatnici u tom sustavu, ali to nije najvažnije, jer pacijent najčešće donese nalaz privatnika. "Ako će privatnike staviti unutar CEZIH-a, neka onda povežu i sve ostale", poručuje liječnica.

Pristup e-kartonu do danas nisu dobili ni ljekarnici, iako bi bilo korisno da imaju uvid u terapiju koju pacijent uzima kad mu izdaju neki novi lijek. Štetne interakcije lijekova, naime, često su uzrokom neželjenih nuspojava lijeka, a njima su osobito izloženi pacijenti koji istodobno uzimaju i po desetak različitih lijekova.