Elma Kovačević-Bajtal imenovana je veleposlanicom BiH u Hrvatskoj u proljeće 2023., a vjerodajnice je predsjedniku Zoranu Milanoviću predala u rujnu iste godine. Rođena je u Sarajevu 1971. Od 2008. do 2011. godine obavljala je dužnost veleposlanice BiH u Kraljevini Norveškoj, a prije imenovanja veleposlanicom u Hrvatskoj bila je direktorica Instituta za edukaciju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Govori o statusu bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i njezinim zastupnicima, o radu Kulturno-informativnog centra Ambasade BiH u Zagrebu, o povezivanju Bošnjaka u Hrvatskoj sa BiH, o Sarajevu i drugim temama.

Potencijal u turizmu i kulturi

Kako ocjenjujete razinu odnosa i suradnje dviju prijateljskih zemalja i kakve su mogućnosti da se ta suradnja unaprijedi?

- Hrvatska je jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih i gospodarskih partnera BiH, kao i snažan zagovornik našeg europskog puta. Ekonomski odnosi vrlo su intenzivni, a postoji i značajna investicijska povezanost, naročito u sektorima energetike, bankarstva i turizma. Hrvatska je ključna tranzitna zemlja za BiH prema europskim i svjetskim tržištima. Obujam vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prošloj godini bio je oko 23,3 milijarde eura, od čega se 70 posto odnosilo na tržišta zemalja članica Europske unije, što je oko 3,2 posto manje u odnosu prema 2023. godini. Ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i BiH prošle godine, prema podatcima Vanjskotrgovinske komore BiH, iznosila je 4,24 milijarde eura. Uvoz u BiH iz Hrvatske iznosio je oko četiri milijarde eura, a BiH je u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti nešto većoj od 1,2 milijarde eura. Drugi najveći vanjskotrgovinski partner bila je Srbija, a slijede je Njemačka, Slovenija i Italija. Daljnje unaprjeđenje trgovinskih odnosa, infrastrukturnih projekata, autoceste, željezničke mreže, energetika te povećanje investiranja mogu znatno pridonijeti unaprjeđenju odnosa. Hrvatska, kao članica EU-a, bila je jedna od najsnažnijih zagovornika BiH u dobivanju kandidatskog statusa, te vjerujemo da će tako biti i kada se otvore pregovori s EU-om. Uz gospodarsku suradnju, golemi je potencijal suradnje u promociji turizma i kulture te smatram da obje zemlje mogu još bolje iskoristiti zajedničku baštinu i prirodne ljepote u regionalnim projektima i turističkoj ponudi. BiH treba raditi na boljoj prometnoj povezanosti. Modernizacija graničnih prijelaza olakšala bi protok roba, usluga i ljudi. Naravno, prostora za poboljšanje odnosa i suradnje uvijek ima: kako na već spomenutom tako i na političkom planu, koji nas, u skladu s regionalnim i ne baš veselim svjetskim kontekstom, ljudski, logički i prije svega interesno obvezuje na što veću bliskost i podršku jednih drugima. Na tom planu mudrosti, uzajamnog poštovanja i zajedništva nikada ne može biti previše. Na svu sreću, postoji otvoren i kontinuiran dijalog na svim nivoima i o brojnim temama.

OGNJEN KARABEGOVIĆ

Nacionalne manjine u RH imaju respektabilan status, primjerice po zastupljenosti u Hrvatskom saboru. Armin Hodžić počeo je dobro odrađivati svoj mandat?

- Izbor Armina Hodžića na prošlim parlamentarnim izborima pokazao je visok stupanj mobilizacije bošnjačke zajednice u Hrvatskoj, što je značajan iskorak u smislu političke participacije. Njegov aktivan pristup u informiranju birača i uključivanju zajednice u svoj rad svakako je pohvalan i može poslužiti kao model za buduće manjinske zastupnike. Fokusirao se na ključne teme koje zanimaju Bošnjake u Hrvatskoj, od zaštite kulturnog identiteta do rješavanja praktičnih pitanja vezanih uz manjinska prava, obrazovanje i participaciju u društvenim procesima. Njegova proaktivnost u komunikaciji s biračima svakako je novitet u odnosu prema prethodnim bošnjačkim zastupnicima i može pridonijeti jačanju povjerenja zajednice u institucionalne mehanizme.

Bošnjačka nacionalna manjina u Hrvatskoj pokazala je i potvrdila zavidan stupanj političke zrelosti i jedinstva, što se jasno očitovalo na posljednjim parlamentarnim izborima. Takva razina mobilizacije zajednice rezultirala je učinkovitom političkom zastupljenošću, koja može služiti kao primjer ubuduće. Smatram kako je važno da Bošnjaci imaju svog saborskog zastupnika.

PIXSELL

Promocija umjetnosti

Kulturno-informativni centar Ambasade BiH u Zagrebu zapažen je po plodnoj aktivnosti. Kakvi su daljnji planovi djelovanja Centra?

- Centar je postao značajno središte intenzivne i sistematske promocije bosanskohercegovačke kulture, umjetnosti i baštine u Hrvatskoj. Njegove aktivnosti, poput izložbi, književnih večeri, filmskih projekcija i panela, pridonose jačanju veza BiH i Hrvatske te suradnje udruga i građana. Od mog stupanja na mandat organizirali smo 60 kulturnih događaja. Osim toga, u suradnji s lokalnim vlastima iz BiH, organizirali smo dva kulturno-gospodarstvena predstavljanja gradova - Bihaća i Tuzle, a u dogovorima smo s još nekoliko naših gradova. Stari grad Sarajevo predstavili smo s udrugom "Jabih" u projektu Dani Sarajeva u Zagrebu. Također smo organizirali obilježavanje državnih praznika BiH u Hrvatskoj. Obilježavali smo i događaje u spomen žrtvama genocida u Srebrenici. Ove godine organizirali smo promociju knjige Nirhe Efendić "Kopča", a u suradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica imali smo izložbu fotografija "Mrtvare".

Iako Centar nema svoj budžet za djelovanje, nastavit ćemo aktivno raditi u nekoliko ključnih smjerova, kao što je to bilo i do sada: promocija književnosti, muzike, filmova i likovne umjetnosti iz BiH, turistička promocija bh-regija, ali i raditi na iniciranju brojnih zajedničkih projekata s hrvatskim institucijama. Nastavit ćemo raditi na povezivanju s mladima i akademskom zajednicom, nastavit ćemo suradnju s bošnjačkim i svim drugim bh-zajednicama u Hrvatskoj koje to žele. Odnosno, sa svim drugim zavičajnim udrugama i organizacijama na povezivanju i unaprjeđenju regionalne suradnje. Želim istaknuti izuzetno dobru suradnju s Islamskom zajednicom u RH i Internacionalnom akademijom nauka i umjetnosti u BiH, s kojima smo organizirali osam znanstvenih tribina, te s bošnjačkim zajednicama diljem Republike Hrvatske. Povezivanje mladosti uvijek ima svoje ljudsko, civilizacijsko i budućnosno opravdanje, posebno zbog dobrosusjedskih odnosa, koje treba čuvati i razvijati na sve moguće način. U eri digitalnih komunikacija planiramo povećati svoju prisutnost na društvenim mrežama i time proširiti doseg svojih aktivnosti. Centar se prepoznaje kao značajna i dinamična platforma za povezivanje BiH i Hrvatske.

OGNJEN KARABEGOVIĆ

Zagreb nije daleko od Sarajeva. Kako iz Zagreba vidite stupanj razvoja glavnog grada BiH, napreduje li dovoljno?

- Sarajevo uvijek ima posebnu emociju za svakoga tko je s njim povezan, bilo podrijetlom, radom bilo životnim iskustvom. Bez obzira na to koliko je Zagreb blizu, Sarajevo ima svoju jedinstvenu energiju, duh i ritam, koji ga čine nezamjenjivim. Sarajevo je, usprkos svemu što je bilo 90-ih, usprkos golgoti i napadu, usprkos nasilju i krvavoj opsadi, zadržalo svoj duh, svoju otvorenost i način ljudskog bivanja, koji stranim posjetiteljima upada u oči kao posebna vrijednost grada i njegovih građana. Ali Sarajevo ne bi bilo to što jest i po čemu je svjetski poznato kad ne bi i dalje napredovalo i raslo, kako ljudski tako i na svim drugim planovima. Posljednjih godina grad je prošao kroz vidljive promjene, u infrastrukturi, turizmu, pa i u poslovnom okruženju. Moderniziraju se određeni dijelovi grada, raste broj novih investicija, a turizam cvjeta. Međutim, istovremeno postoje izazovi poput prometnih gužvi, zagađenja zraka i infrastrukturnih problema koji i dalje čekaju sustavna rješenja. Ili, kako to kažu stihovi naše stare sevdalinke: “Sarajevo kao biser grane, pružilo se do Ilidže ravne.” Ukratko, Sarajevo raste i cvjeta. Ne samo prostorno nego i u našim srcima. Upravo zato prostor za unaprjeđenje suradnje uvijek postoji i na tome ćemo raditi u nadolazećem razdoblju.