Predsjednik Zoran Milanović je u svom drugom mandatu znatno smanjio broj javnih nastupa, gotovo da ništa više ne komentira, pa stoga ne iznenađuje da se nije osvrnuo ni na izjave dužnosnika Vlade i HDZ-a o tome da njegova kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Sandra Artuković Kunšt nije dobro rješenje za tu poziciju. Ubrzo nakon što je saborski Odbor za pravosuđe, na inicijativu HDZ-a, izglasao neobvezujuće negativno mišljenje o sveo troje prijavljenih na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, s Pantovčaka su priopćili da će Milanović unatoč tome predložiti Saboru zamjenicu ministra pravosuđa u Vladi koju je on vodio, i to je dosad bilo sve od njega. Kako su nam u ponedjeljak rekli u Uredu predsjednika, Milanović je odlučio da ovaj put neće na toj temi ulaziti u verbalni konflikt s premijerom Andrejom Plenkovićem i njegovim ljudima.

Bez reakcije

Dok je 2021. tjednima trajala javna svađa između predsjednika Republike i HDZ-a zbog odbijanja Milanovićeve kandidatkinje Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda, sada u jednakoj situaciji izostaje predsjednikova reakcija. U Uredu predsjednika naglašavaju da Milanović neće zaoštravati retoriku prema Plenkoviću i HDZ-u. Na toj razini, dakle, neće doći do pogoršavanja tek popravljenih odnosa najviših državnih dužnosnika. Ne treba u idućem razdoblju očekivati Milanovićeve napade na HDZ zato što će Sandra Artuković Kunšt, po svemu sudeći, biti zaustavljena u Saboru. No, to ne znači da će Milanović jednostavno dići ruke od nje. Na Pantovčaku tvrde da on ne namjerava predložiti nikoga osim Sandre Artuković Kunšt.

U Odboru za pravosuđe je HDZ uz pomoć svog koalicijskog partnera Željka Lackovića usvojio negativno mišljenje o svim kandidatima. Zbog toga predsjednik Vlade govori da će razgovarati s ostalim partnerima, onima koji nemaju članove u Odboru za pravosuđe, Domovinskim pokretom, HSLS-om, HNS-om, Vesnom Vučemilović... Budući da se u utorak sastaju čelnici vladajuće koalicije, bit će to prilika i za konzultacije o Milanovićevoj kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda. Ali, malo je vjerojatno da će se pojedini HDZ-ovi saveznici poželjeti suprotstaviti Plenkoviću i dati podršku Sandri Artuković Kunšt, pa je izvjesno da ona nema šanse u Saboru. Uostalom, ne podržava ju ni čitava opozicija, primjerice Nikola Grmoja je najavio da će osam zastupnika Mosta glasovati protiv nje. Zakonom o sudovima predviđeno je da, u slučaju da Sabor ne izabere predsjednika Vrhovnog suda, Državno sudbeno vijeće poništava javni poziv i u roku od osam dana raspisuje novi. Međutim, kako kažu u Uredu predsjednika, Milanović je odlučan da će ustrajati na Sandri Artuković Kunšt.

Kompromis?

On se tijekom aktualne procedure nije izjašnjavao, nije i prije završetka javnog poziva rekao koga će predložiti Saboru, kao što je to učinio 2021. Predsjednik Republike ponašao se u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama vezanim za javni poziv koji je uvela Plenkovićeva Vlada. Čak i više od toga. Kada mu je DSV poslao životopis i program rada svakog od troje prijavljenih, zaključio je da je sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Sandra Artuković Kunšt među njima najkvalitetnija i potom se obratio SOA-i sa zahtjevom da ga izvijesti postoje li neke sigurnosne prepreke njezinu imenovanju za predsjednicu Vrhovnog suda, na što ga zakon nije obvezao. Iz SOA-e je Milanoviću stigao odgovor da je s njom sve u redu i on ju je predložio nakon očitiovanja Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe. Ako je predsjednik možda i imao prethodni dogovor sa Sandrom Artuković Kunšt, za to javnost ne zna i stoga se ne može reći da je ona od početka bila predodređena za nominaciju. Identično je postupao Plenković prigodom izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, poslije zaključenja javnog poziva objavio je da je on najbolji kandidat među prijavljenima. Za Milanovića je to sada Sandra Artuković Kunšt. No, Plenković je imao u Saboru dovoljnu većinu za Turudićevu potvrdu, a Milanović ju nema za svoj odabir za Vrhovni sud - to je jedina, ali jako važna razlika.

Nakon smrti Radovana Dobrovića DSV je Gordani Jašovački odredio da vodi Vrhovni sud do izbora novog predsjednika. Kako se trenutačno čini, ona bi to mogla još dosta dugo raditi. Ili će možda, kako je to izjavio DP-ov ministar poljoprivrede David Vlajčić, doći do kompromisa između Vlade i predsjednika države. Vlada nije akter u procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda. No, možda bi se taj izbor moglo spojiti u kompromisni paket s, recimo, imenovanjem veleposlanika, o čemu bi se uskoro Milanović i Vlada trebali usaglašavati. n