Ministarstvo financija se prije nekoliko dana pohvalilo kako je Hrvatska skinuta sa sive liste FATF-a - globalne organizacije za praćenje usklađenosti s međunarodnim standardima na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, no komunikacijski i informatički stručnjak Marko Rakar upozorava da se Hrvatska i dalje nalazi na sivoj listi.

“U Ministarstvu financija nisu baš bili iskreni jer se Hrvatska, ako pogledate službene web-stranice FATF-a, i dalje nalazi na sivoj listi jer unutar te liste postoje dva stupnja – stupanj pojačanog nadzora i nadzora, a Hrvatska je samo skinuta sa stupnja pojačanog nadzora, no i dalje smo pod nadzorom i na sivoj listi", pojašnjava Rakar i dodaje da procedura skidanja s liste FATF-a traje godinama i na to se, kaže, ne može politički utjecati.

Propusti

Hrvatska se na tom neslavnom popisu koji je uključivao 23 zemlje našla 2022. godine, i to kao jedina članica Europske unije, u društvu s državama poput Paname, Malija, Vijetnama i Albanije, zbog nedjelotvornih aktivnosti u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Tada je rečeno da navedene države "aktivno rade s FATF-om" na rješavanju "strateških nedostataka svojih sustava za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje". FATF je tada naveo propuste svih institucija koje su trebale djelovati u smjeru sprječavanja pranja novca, od Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija, Porezne uprave, Uskoka do pravosudnih tijela, kao i njihovu međusobnu nepovezanost.

Hrvatska se u lipnju 2023. godine obvezala "na najvišoj političkoj razini da će u rekordno kratkom roku otkloniti nedostatke" provedbom 13 mjera iz Akcijskog plana FATF-a, da bi u siječnju ove godone, navode u Ministarstvu financija, ispunila sve mjere iz Akcijskog plana, nakon čega je FATF konstantirao da je "Republika Hrvatska postigla značajan i mjerljiv napredak u učinkovitosti sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma".

“Hrvatska javnost nije upoznata s tim Akcijskim planom koji spominje Ministarstvo financija, niti se o njemu govorilo. Znamo za generalne dokumente, ali ne i za konkretne mjere jer ga nikad nismo vidjeli. Očito je da je Hrvatska ispunila ono što je obećala FATF-u pa je zbog toga skinuta s intenzivnog praćenja, odnosno nadzora", navodi Rakar.

U Ministartsvu financija navode da je Hrvatska ispunila mjere koje se odnose na dovršetak nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, povećanje broja djelatnika i jačanje analitičkih kapaciteta u Uredu za sprječavanje pranja novca, nastavak poboljšanja kaznenog progona pranja novca, kontinuirani porast primjene privremenih mjera u osiguranju oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom, nastavak sustavnog otkrivanja i istraživanja financiranja terorizma provođenjem paralelnih financijskih istraga, uspostavljanje učinkovitog sustava za provedbu međunarodnih mjera ograničavanja i dovršetak procjene rizika neprofitnih organizacija od financiranja terorizma.

Manjkav sustav

“Zahvaljujući ovim reformama i naporima nacionalnih stručnjaka, posebno mi je drago istaknuti da je učinkovitost hrvatskog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma trenutačno na najvišoj razini dosad", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na plenarnoj sjendici FATF-a održanoj 13. lipnja u Parizu dodavši da je borba protiv pranja novca i financiranja terorizma jedan od strateških prioriteta Republike Hrvatske te da će Vlada i dalje osiguravati potrebne ljudske, proračunske i tehničke resurse kako bi hrvatski sustav za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma postao još učinkovitiji.

Rakar navodi da je osnivanje poreznog Uskoka dobrodošlo, no ističe da se ta služba pri Poreznoj upravi nalazi na kraju lanca, odnosno bori se posljedicama pranja novca, a nama, kaže, treba sustav koji će to spriječiti u začetku.

“Trebali bismo uvesti specijalizirane porezne sudove ili odjele unutar postojećih sudova koji će se baviti takvom probematikom. Sudaca imamo doovljno, ali nemamo specijaliziranih koji bi sudili u predmetima porezne utaje ili pranja novca", navodi Rakar. Afere poput Janafa ili vjetroelekterana Josipe Rimac ili pola milijarde kuna na računu umirovljenika u slučaju Damira Škugora pokazuju ozbiljne propuste sustava, ali i njegove neučinovitosti jer su nepravilnosti uočene tek nakon otvaranja istrage zbog izostanka preventivnog djelovanja.