Snažno nevrijeme koje je poharalo Istru, ali i druge dijelove Jadrana, u ponedjeljak navečer ostavilo je za sobom porušena stabla, oštećene automobile, srušene crjepove i ozlijeđene građane. Pogođeno je područje Rovinja, Pule, Poreča... Jak vjetar čupao je krovove, a dijelovi gradova ostali su bez električne energije. U nevremenu je, prema svemu sudeći, najgore prošao Rovinj, gdje je ozlijeđeno sedam osoba. Tri su osobe teže ozlijeđene, od kojih je jedna i u životnoj opasnosti, a četiri su lakše ozlijeđene. Sve su prevezene u pulsku Opću bolnicu.

Stručnjaci upozoravaju - ovakvi ekstremni vremenski događaji više nisu iznimka.

Klimatolog i poznati hrvatski geofizičar, dr. Branko Grisogono, umirovljeni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, pojasnio je kako će ovakve situacije, iako nismo naviknuli na njih, biti sve češće.

“Ovo možemo povezati i s klimatskim promjenama, ali i s uobičajenom vremenskom varijabilnosti. No činjenica je da se vrijeme mijenja na svim vremenskim i prostornim skalama", upozorava Grisogono i dodaje kako je sve krenulo kao tipičan đenovski ciklonalni proces, no izuzetno toplo more dodatno je "potpalilo" razvoj oluje, što je rezultiralo intenzitetom na kakav hrvatska obala, osobito u lipnju, nije navikla.

More je kod nas toliko toplo da potpomaže jačanje ovakvih pojava. Takve oluje lipnju na Jadranu do sada su bile gotovo nezamislive. Ali uz recentne klimatske promjene i rast temperatura, mijenja se ono što smo smatrali normalnim. Ovakva nevremena postat će nova normalnost, kazao je Grisogono. Ono što dodatno zabrinjava jest nedostatak spremnosti, odnosno ni klimatolozi još nemaju odgovore na sva pitanja, a nemaju ih ni politika i insfrastruktura. Sustavi nisu prilagođeni novim izazovima koje klima donosi, zaključuje.

SENDI SMOLJO

Nevrijeme je zahvatilo i zadarsko područje, a najveću žrtvu ubralo je u havariji putničkog broda, katamarana “Melita” tvrtke G&V Line Iadera koji je u trenutku nesreće održavao putničku liniju između Salija na Dugom otoku i Zadra. U brod “Melitu” tijekom tog putovanja u Zadarskom kanalu počelo je prodirati more, zbog čega je zapovjednik broda donio odluku o njegovu napuštanju, tako da su svi putnici, njih 38 i pet članova posade, prekrcani najprije na splavi, a potom i na Jadrolinijin brod Jadran, koji ih je odvezao u luku Gaženica.