U svom šestom izvješću o Hrvatskoj Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe (ECRI) primjećuje ohrabrujuće korake u građanskom obrazovanju i uključivanju Roma, istovremeno pozivajući Vladu da poduzme snažnije mjere protiv govora mržnje, diskriminacije i rasnog profiliranja.

ECRI je jedinstveno tijelo Vijeća Europe za praćenje ljudskih prava sastavljeno od neovisnih stručnjaka, specijalizirano za pitanja vezana uz borbu protiv rasizma, diskriminacije na temelju rase, etničkog ili nacionalnog podrijetla, boje kože, državljanstva, vjere, jezika, seksualne orijentacije i rodnog identiteta, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije u Europi, a u djelokrugu rada mu je priprema izvješća i izdavanje preporuka državama članicama.

Među pozitivnim dostignućima od prethodne evaluacije, ECRI pohvaljuje Hrvatsku zbog jačanja građanskog odgoja i obrazovanja kroz međupredmetne reforme, pri čemu su, primjerice, lokalni modeli poput izbornog programa u Rijeci dobili pozitivne povratne informacije od učenika i nastavnika.

- Napori za integraciju raseljenih osoba iz Ukrajine, uključujući ubrzani pristup jezičnim tečajevima i školovanju za djecu, pohvaljeni su kao dobra praksa. Politike uključivanja romskih zajednica također su napredovale. ECRI primjećuje povećanu podršku legalizaciji stanovanja, razvoju infrastrukture i proširenju pristupa društvenim centrima koji nude socijalne usluge. Napori za smanjenje stope napuštanja školovanja preko programa stipendiranja i obrazovnih nagrada pokazuju rastuću predanost obrazovnim prilikama za sve. Pozdravljaju se inicijative za podizanje svijesti i odgovori građana na govor mržnje. Javne kampanje koje promiču raznolikost i suzbijaju govor mržnje, uključujući videoinicijativu koju je vodio Hrvatski nogometni savez, pozitivno su prihvaćene, navode iz ECRI-ja.

Kako se ističe, ECRI također primjećuje pozitivnu ulogu institucija ombudsmana - pučkih pravobranitelja - koje uživaju javno povjerenje i aktivno osuđuju govor mržnje, a istovremeno nude smjernice o uključivim politikama. Jačanje zakonskih ovlasti i financijske potpore tim tijelima moglo bi dodatno pojačati njihov utjecaj. Naime, ECRI snažno preporučuje da vlasti preispitaju zakonodavstvo koje se odnosi na pučke pravobranitelje i specijalizirane pravobranitelje te da donesu izmjene zakona kako bi pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i pravobranitelj za djecu dobili pravo pokretanja građanskih postupaka koji se tiču pojedinca. Također je preporuka da izvješća pučkog pravobranitelja, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i pravobranitelja za djecu ne podliježu glasovanju u Saboru te da se ukinu zakonske odredbe koje predviđaju razrješenje specijaliziranih pravobranitelja u slučaju ako Sabor odbije njihovo godišnje izvješće.

ECRI ističe i kako se, unatoč napretku u pojedinim područjima, LGBTI osobe u Hrvatskoj i dalje suočavaju s raširenim predrasudama i diskriminacijom, a pravno priznavanje roda opisuje se kao opterećujuće i previše medicinski uvjetovano.

- Govor mržnje - posebno protiv Roma, etničkih Srba i LGBTI osoba - i dalje je sveprisutan u javnim događajima, online prostorima i političkom diskursu. Romske zajednice i dalje doživljavaju stambenu segregaciju, loš pristup zdravstvenoj zaštiti i smanjeni životni vijek. ECRI ističe potencijalno rasno profiliranje od strane policijskih službenika i nedovoljno prijavljivanje zločina iz mržnje kao probleme koje treba istražiti. Izvješće također identificira potrebu za sveobuhvatnom nacionalnom strategijom za integraciju migranata - onom koja se temelji na uspješnim lokalnim naporima, zaključuje ECRI i predlaže ciljane mjere za unapređenje uključivosti i rješavanje preostalih nedostataka.