Nakon pandemije koronavirusa u 2020. godini, a potom i pooštrenih kontrola na graničnim prijelazima prema trećim zemljama otkako je 1. siječnja 2023. Hrvatska postala članica Schengena zadužena za čuvanje vanjske granice Europske unije, odlaske Slavonaca u prekogranični šoping zasigurno će prorijediti i nove EU regulative na granici s BiH.

Početak postupne primjene predviđen je za jesen, a stanovnici područja županjske Posvine pribojavaju se dodatnih gužvi na graničnim prijelazima koji su, na što godinama upozoravaju stanovnici s obje strane rijeke Save, već ionako preopterećni, a kao usko grlo u prekograničnom prometu između dviju država ističu mostove Županja - Orašje i Brčko - Gunja.

Samoposlužni kiosk

Riječ je o postupnom uvođenju automatiziranog informatičkog sustava ulaska/izlaska EES (Entry/Exit System) koji će pri svakom prelasku granice registrirati biometrijske podatke putnika iz zemalja izvan EU-a koji na tom području ostaju do ukupno 90 dana u razdoblju od 180 dana.

Primjenjivat će se i na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize. Putnici će moći skenirati svoje putovnice ili druge putne isprave na samoposlužnom kiosku, a sustav će registrirati njihovo ime, biometrijske podatke te datum i mjesto ulaska i izlaska. Te će se informacije pohraniti u digitalnom spisu i na taj će se način omogućiti točan uvid u to tko ulazi u šengenski prostor sa stranom putovnicom. Automatski će izračunavati trajanje boravka i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja od dopuštenih 90 dana. EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, a skeniranje lica i otisci prstiju ponavljat će se svake tri godine i vrijedit će za više putovanja unutar tog razdoblja.

Prijelazno razdoblje sustava trajat će šest mjeseci, a zaživljavanjem EES-a udaranje pečata u putovnice odlazi u roporatnicu povijesti. Navedeni bi sustav trebao osigurati brže, učinkovitije i sigurnije provjere putnika te pomoći u sprječavanju krađe identiteta, a njegova primjena modernizirati upravljanje vanjskim granicama EU-a, jačajući sigurnost i skraćujući vrijeme za granične procedure. Neće se odnositi na državljane trećih zemalja koji imaju i državljanstvo države članice EU-a, a to znači ni prema državljanima Hrvatske koji žive u BiH.

Sigurnost EU-a

Šest mjeseci nakon pune primjene EES-a i prilagodbe na novi sustav na snagu će stupiti ETIAS - Europski sustav putnih informacija i autorizacije, kojemu je cilj procjenom rizika prije negoli putnici uđu na područje EU-a spriječiti zloupotrebu prava na boravak. Svaki će putnik morati imati dozvolu za putovanje na kratak boravak u EU, preko aplikacije popuniti online formular s podacima i zatražiti autorizaciju ulaska. Postupak stoji sedam eura, od plaćanja su izuzeti mlađi od 18 i stariji od 70 godina, a odobreni ulazak vrijedi tri godine. ETIAS autorizacija putniku ne jamči automatsko pravo ulaska u EU, pa će i službenici na graničnom prijelazu ponovno provjeriti ispunjava li za to uvjete ili će mu ulazak biti uskraćen.

Sve će se to, dakako, odraziti na usporen prijelaz granice. Zbog gužvi i čekanja na graničnim prijelazima mnogi će Slavonci zasigurno odustati od uobičajene navike redovitih odlazaka u prekogranični šoping u BiH, koji je do pojave koronavirusa cvao. Kao strani državljani ondje ostvaruju pravo na povrat PDV-a od 17 posto za kupljenu robu u vrijednosti od minimalno 100 konvertibilnih maraka (oko 50 eura). Slavonci su, podsjećamo, u rekordnoj 2019., godini prije pojave pandemije, "preko Save" potrošili približno 50,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 25,5 milijuna eura) i podnijeli 151.857 zahtjeva za povrat PDV-a. Godinu poslije potrošnja je prepolovljena, a od 2022. godine počinje bilježiti lagani rast.

Na ukupno šest graničnih prijelaza u BiH koji vode prema slavonskim županijama u 2024. podneseno je 108.965 zahtjeva za povrat PDV-a na robu kupljenu u vrijednosti od približno 36,5 milijuna KM (18,6 milijuna eura). U prva četiri mjeseca ove godine podnesena su ukupno 32.844 zahtjeva kojima su Slavonci zatražili povrat 1,6 milijuna maraka PDV-a za kupljenu robu od 10,66 milijuna maraka (približno 5,4 milijuna eura). Prednjači prijelaz Orašje sa 14.719 zahtjeva, a potom Šamac sa 8135 i Gradiška sa 5319 zahtjeva.

Na graničnom prijelazu Brod zaprimljeno ih je 3522, Brčko 2188, a najmanji broj zahtjeva bilježi se na prijelazu Donji Svilaj - njih 493.