Nova osječko-baranjska županica za prilagodbu novoj dužnosti nije trebala ni dana. Svakoga tko je imalo pratio njezin dosadašnji profesionalni i politički rad, tome se nimalo ne čudi. Jer Nataša Tramišak (HDZ) već je godinama posvećena rješavanju problema Osječko-baranjske županije, a izvrsno poznaje i Županiju - instituciju u kojoj je provela dio svoga radnog vijeka.

S obzirom na to da je pobjedila već u prvom izbornom krugu, dužnost županice preuzela je prije većine svojih kolega, 26. svibnja. Istog je dana ponovno bila "na terenu", u Đakovu. Za Glas Slavonije govori o planovima i projektima koji očekuju Osječko-baranjsku županiju pod njezinim vodstvom.

Kampanja za mjesto župana zahtijeva puno vremena i prijeđenih kilometara. Krenuli ste ranije od ostalih kandidata, bilo vas je svagdje - što ste uspjeli vidjeti?

- Kao zastupnica u Hrvatskom saboru, a prethodno i ministrica, posljednjih godina velik dio vremena provodila sam među građanima diljem naše županije, a posebno u vrijeme predizborne kampanje, jer je zaista potrebno izdvojiti puno vremena, obići stotine naselja i susresti se s tisućama građana. S mojim sam timom u dva tjedna službene kampanje prešla gotovo 5000 kilometara. Osobno mi je to bilo zadovoljstvo, kampanja je temeljito pripremljena, a naš rezultat samo je potvrdio da smo i taj dio političkih aktivnosti uspješno i dobro odradili. Međutim, važniji od toga je program koji smo ponudili, a koji su građani prepoznali i podržali. Program je detaljno i cjelovito pripremljen, od analize aktualnih do projekata koje ćemo provesti u idućem razdoblju. Naravno, odmah nakon službenog čina preuzimanja funkcije županice, 26. svibnja, počeli smo rad. Održala sam sastanak s pročelnicima, a u Đakovu smo uveli u posao izvođača radova rekonstrukcije Doma za starije i nemoćne te dogovorili aktivnosti za stvaranje kvalitetnijih uvjeta rada Udruge Neven, odnosno za pomoć osobama s teškoćama u razvoju, a započeli smo i prijavu projekata za izgradnju osnovnih škola te potpisali prve ugovore. Na vaše pitanje što sam uspjela vidjeti u kampanji mogu reći da sam godinama u provedbi županijskih projekata, ali i svih projekata općina i gradova koji su danas prihvaćeni od građana i naša su najbolja slika i dokaz onoga što radimo. Velika su javna ulaganja u posljednjih osam godina u komunalnu, prometnu, turističku i drugu infrastrukturu, obnovljene škole, zdravstvene ustanove, vatrogasne i društvene domove, dječje vrtiće. Lijepo je sve to vidjeti, a još ljepše znati da su nove vizure i sadržaji naših sela, općina i gradova najvećim dijelom izgrađeni uz financijsku potporu EU-a, države i Županije te da se sve radi u partnerskim odnosima na svim razinama upravljanja.

Kako komentirate izborne rezultate u gradovima OBŽ-a? Posebno je neizvjesno bilo u Đakovu.

- Izborni rezultati diljem županije uglavnom su očekivani. Uz iskrene čestitke na izboru, sve gradonačelnike i općinske načelnike pozivam na suradnju kako bi bili što uspješniji u ostvarivanju zajedničkog nam cilja, a to je prosperitet, dobar i kvalitetan život svih građana naše županije, svih gradova, općina, naselja, kao i cijele domovine Hrvatske. Izbori su uvijek i vrijeme kada građani ili biraju kontinuitet onih za koje smatraju da dobro rade svoj posao i vode općinu, grad ili županiju ili dolazi do promjena. To je i smisao demokracije i izbornog ciklusa. U pravilu se dosada pokazalo, pa tako i u Đakovu, Našicama, Osijeku i svim drugim gradovima, da pozitivniji kandidati usmjereni na razvojne projekte, a ne političke obračune uspijevaju dobiti većinu glasova birača.

Niste si dali puno odmora, dok su se mnogi pripremali za drugi krug izbora, vi ste obavljali kolegije i razgovore s pročelnicima i suradnicima. Koji su prvi koraci koje planirate?

- Naša županija u posljednjih osam godina bilježi značajne pozitivne stope rasta i razvoja u svim područjima rada i života. Rezultat je to kvalitetne vizije, programa i projekata koji su pokrenuti i realizirani s dolaskom g. Ivana Anušića na mjesto župana. Realizirani su mnogi projekti o kojima se desetljećima govorilo, ali i novi projekti. Čak je i javna percepcija o našoj županiji, kao i Slavoniji i Baranji, promijenjena u pozitivnu i poticajnu. Istina je da treba još puno raditi, stvarati nove vrijednosti da bi ukupna kvaliteta života bila na željnoj razini, no puno smo već napravili te odlučno nastavljamo, a znamo i što i kako to napraviti. Danas na svakom koraku možemo vidjeti brojna ulaganja, kako iz sredstava europskih fondova tako i iz državnog i županijskog proračuna, ulaganja jedinica lokalne samouprave, ulaganja investitora iz gospodarstva. Takav rast i razvoj Osječko-baranjske županije rezultat je ulaganja koja iznose više od 1,25 milijardi eura. To se jako dobro vidi na terenu, a na nama je da nastavimo pozitivne trendove te učinimo novi iskorak u svim djelatnostima. Kao pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije u rad Osječko-baranjske županije izravno sam bila uključena od 2018. godine, no dobro mi je bilo poznato stanje i aktivnosti u Županiji i dok sam obavljala dužnost ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a te saborske zastupnice. Znam kako diše Županija, te od prvog dana mandata županice provodim politiku i aktivnosti koje sam najavila. U području obrazovanja aktualne su osobito aktivnosti u vezi s prelaskom osnovnih škola na jednosmjenski rad, po čemu smo među najspremnijim županijama u Hrvatskoj, uostalom, županija smo s najvećim brojem škola uključenih u eksperimentalni program cjelodnevne nastave. S novim programom ruralnog razvoja i poljoprivrednih potpora planiramo iz županijskog proračuna uložiti više od 20 milijuna eura, a jedan od prioritetnih zadataka je revitalizacija rada mlinova i prehrambene industrije. Nedopustivo je da naša županija proizvodi 300.000 tona žitarica koje se gotovo u cijelosti izvoze kao sirovina, a uvozimo gotove pekarske i druge finalne proizvode. Izazov je velik, ali odlučni smo tom inicijativom i ulaganjem zaštititi domaću proizvodnju i preradu, naše građane i državu.

Davor Javorovic/PIXSELL

Kakve ste informacije uspjeli doznati nakon razgovora s pročelnicima koje ste naslijedili. Planirate li već napraviti neke promjene u svom budućem timu i koje bi mogle biti prve?

- U protekla dva tjedna održala sam dva kolegija s pročelnicima i stručnim suradnicima te pojedinačne razgovore sa svim pročelnicima i njihovim suradnicima. To su operativni sastanci na kojima dobivam detaljne informacije o svim aktivnostima, a ujedno dogovaramo daljnje aktivnosti, poglavito prioritete i eventualna otvorena pitanja. Upravljanje Županijom je dinamičan proces, traži stalno praćenje, pa i usklađivanje, no meni je najvažnije da je poslovanje Županije stabilno, transparentno, sustavno planirano i da se isto tako provodi. Na čelnim mjestima upravnih odjela nalaze se stručne i savjesne osobe, a ako govorimo o ravnopravnosti, dobro je spomenuti da su većina žene. O eventualnim promjenama ili reorganizaciji rada razgovarat ćemo ovisno o potrebama i novim programima, pri čemu ističem nove demografske politike i nove mjere.

Vama je dopalo da obavite pripreme za najveći projekt u povijesti OBŽ-a, izgradnju novog Kliničkog bolničkog centra Osijek. U kojoj je fazi taj projekt i kada će i kako biti osigurano njegovo financiranje? Kada možemo očekivati temeljni kamen?

- Projekt izgradnje novog Kliničkog bolničkog centra Osijek je spreman. Za pripremu kompletne projektno-tehničke dokumentacije za tako veliki, zahtjevni i kompleksni projekt potrebno je pet-šest godina, no uspjeli smo i sada imamo građevinsku dozvolu. To je "papirnati" dio posla, koji se izvana ne vidi, a traži puno vremena, znanja i rada da bi se sve napravilo kako treba. Projekt je vrijedan 800 milijuna eura i trenutno je najveći koji je spreman za izgradnju u Republici Hrvatskoj, na što zaista možemo biti ponosni. Imamo punu podršku Vlade RH da projekt što prije započne, a nakon prvog službenog posjeta predsjednika Vlade, g. Andreja Plenkovića Osječko-baranjskoj županiji prije nekoliko dana ovaj projekt je stavljen kao zajednički prioritet i uvjerena sam da ćemo vrlo brzo govoriti o sasvim konkretnim rokovima.

Najavili ste izmjenu programa poljoprivrednih mjera jačanjem prerađivačkih kapaciteta na području OBŽ-a. Želite subvencionirati restauraciju mlinova u svim dijelovima županije kako bi se pšenicu i ostale žitarice pretvorilo u finalni proizvod. Imate li već informaciju o kojem se broju mlinova radi i koliko bi taj projekt bio financijski težak?

- Prerađivački kapaciteti u poljoprivredi, a posebno revitalizacija mlinova, jedan su od prioritetnih projekata u mojem programu rada. Naravno, tu su i drugi projekti, poput poticanja stočarstva i mljekarstva, nastavka razvoja Regionalnog distribucijskog centra OBŽ-a za voće i povrće, izgradnje 13 sustava za navodnjavanje i drugi. Za razvoj poljoprivrede planiramo izdvojiti 20 milijuna eura iz našeg proračuna, pri tomu ćemo osobitu pozornost dati potporama za mlade poljoprivrednike i obiteljska gospodarstva te kvalitetnim razvojnim programima. Poljoprivreda je naša najvažnija gospodarska grana i nužno joj je posvetiti isto takvu pozornost. Želimo učiniti niz kvalitetnih iskoraka, među kojima je svakako prerada žitarica i proizvodnja brašna, što u ovom trenutku nedostaje. Na području županije nalazi se 212.000 ha plodnog poljoprivrednog zemljišta, od čega je najveći dio pokriven žitaricama. Ta proizvodnja je naša tradicija i najvažnija djelatnost, međutim, naše zrno završava u izvozu, a paradoksalno je što se preko trgovačkih lanaca masovno uvozi gotove proizvode, od brašna do zamrznutih pekarskih proizvoda. To moramo promijeniti u korist naših proizvođača i građana kao krajnjih kupaca, a jednu od prvih promjena pripremamo u okviru programa revitalizacije mlinova. Naime, na području županije proizvodi se godišnje više od 300.000 tona pšenice i oko 100.000 tona ječma, a imamo samo sedam aktivnih mlinova. Neaktivno je više od deset mlinova, čak i mlinovi kapaciteta više od 100 i 200 tona dnevne prerade. Potrebe i razlozi za obnovu rada mlinova su veliki, poznate su mogućnosti i vrijednosti potencijalnih ulaganja, prema podatcima s terena postoji i dobra volja investitora, proizvođača i prerađivača, a uz strateški nacionalni interes za samodostatnost i vlastitu proizvodnje hrane sve kalkulacije pokazuju da bi ta ulaganja bila i profitabilna.

Očekuje se vrlo brzo dovršetak koridora 5C. Što treba dodatno učiniti da stanovnici OBŽ-a od njega imaju još veće koristi, a ne da koristi samo putnicima da brže prođu kroz Slavoniju?

- Izgradnja koridora 5C na području Hrvatske primiče se kraju, što s nestrpljenjem i zadovoljstvom očekujem već u rujnu ove godine. Prednosti takvih autocesta su velike, a svjedoci smo da su ceste i dalje dominantan oblik prijevoza i putnika i robe. Na žalost, završetak izgradnje koridora na području Bosne i Hercegovine još uvijek nije potpuno predvidljiv, pa je time odgođeno ostvarivanje punog učinka izgradnje te transeuropske prometnice, koja povezuje sjever Europe s Jadranskim morem. Po završetku cijelog projekta možemo očekivati i sve dobrobiti za područja Slavonije i Baranje kroz koja prolazi, od čega je 75 kilometara na području Osječko-baranjske županije, a za to se valja pripremiti izgradnjom potrebne infrastrukture, ali i gospodarskih, turističkih i drugih sadržaja koji s koridorom dobivaju velike mogućnosti rada i razvoja.

Davor Javorovic/PIXSELL

Možete li u ovom mandatu osigurati svim školarcima u OBŽ-u jednosmjensku nastavu, za koju se zauzimate. Koliko će škola trebati izgraditi i obnoviti da bi se to osiguralo?

- Osječko-baranjska županija je među najspremnijim županijama kada govorimo o prelasku osnovnih škola na jednosmjenski rad. Županija smo s najvećim brojem škola uključenih u eksperimentalni program cjelodnevne nastave, s čak 13 matičnih i 16 područnih škola, što čini 21 posto ukupnog broja odabranih škola u Hrvatskoj. Za prelazak cijele županije na jednosmjenski rad planirano je i pripremljeno ukupno 19 projekata ukupne vrijednosti 66 milijuna eura za izgradnju novih zgrada škola, rekonstrukciju ili prenamjenu prostora postojećih, a ono što je obuhvaćeno tim projektima su i novi standardi učenja za djecu s teškoćama u razvoju i učionice prilagođene njima, gdje je potrebno - i senzorne sobe, ali svakako dogradnja i sportskih dvorana i sportskih terena uz škole koje ih nemaju. Vjerujem da ćemo provedbu većinu projekata za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave realizirati do kraja 2027. godine.

Tu su i domovi za stare i nemoćne osobe, koje danas za smještaj čekaju i po desetak godina. Kako planirate riješiti taj problem?

- Nedostatak smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne osobe problem je u svim dijelovima Hrvatske, pa tako i kod nas, što nas naravno ne tješi, dapače, svjesni smo i osobito osjetljivi na potrebe starijih i nemoćnih osoba. Osječko-baranjska županija skrbi se o tri doma, u Osijeku, Đakovu i Belom Manastiru, i u njih konstantno ulažemo značajna sredstva kako bi korisnici imali primjerene uvjete, ali i cijene. Veliki zahvati napravljeni su u Belom Manastiru i Osijeku, počela je gradnja novog Centra za starije osobe u Našicama, sa smještajnim kapacitetom za 127 osoba te s proširenjem djelatnosti na izvaninstitucijske usluge, koje razvijamo i u drugim sredinama. U Đakovu je u tijeku proširenje kapaciteta za još 20 osoba, a u partnerstvu s Gradom Osijekom pripremamo gradnju novog doma u Osijeku za dodatnih 180 - 200 osoba. Činimo baš sve što je u moći Županije kako bi se skratile liste čekanja, kao i omogućili kvalitetni uvjeti za sadašnje korisnike. I tako ćemo nastaviti.

OBŽ je ostvario odličnu suradnju s Hrvatima u susjednim državama, Mađarskoj i BiH, te u Vojvodini, i umnogome financijski pomagala njihov opstanak ondje. Hoćete li nastaviti tim putem i kako?

- Hrvati u Hrvatskoj i izvan domovine dio smo istog naroda te tim nasljeđem i identitetom snažno povezani. Osječko-baranjska županija je prije osam godina trasirala model suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Crnoj Gori, pa i drugim državama gdje žive Hrvati. Taj model danas žele primijeniti i druge županije, na primjer, s Vukovarsko-srijemskom županijom već radimo zajedničke prekogranične projekte, a Hrvatska zajednica županija je prema našem modelu potpisala sporazum s Hrvatskom nacionalnim vijećem iz Vojvodine u koji su uključene sve hrvatske županije. Redovito pomažemo infrastrukturne projekte Hrvata izvan Hrvatske, omogućavamo smještaj i obrazovanje djece u obrazovnim institucijama u Hrvatskoj, preko Županijske razvojne agencije OBŽ-a ih educiramo za rad na prekograničnim projektima, a i uključujemo ih kao partnere u zajedničke projekte, konstantna je suradnja u području kulture, očuvanja tradicije i identiteta.