Hrvatska je u prvih pet mjeseci imala otprilike jednak broj gostiju kao i lani u istom razdoblju, međutim, oko šest posto turističkih noćenja manje. Pokazuju to novi podatci sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice, prema kojima je ostvareno oko 13 milijuna noćenja, ili njih približno 800 tisuća manje. Kako kaže resorni ministar Tonči Glavina, prvo “prolazno vrijeme” gledat će se nakon što prođe lipanj, a u kojem već polako počinje glavna sezona, posebno nakon Tijelova, koje ove godine pada dosta kasno, 19. lipnja.

Predsezona je za sada zapravo solidna, ako se uzme u obzir da su proteklih godina brojke u tom dijelu godine konstantno rasle. Međutim, vrijeme velikih brojeva tek počinje, a ako je suditi po iskustvu iz lanjske godine i nekim najavama, špica se nešto sporije puni i očekuje se da će dio gostiju čekati posljednji čas. Cijena je ove godine doista za mnoge odlučujući faktor, čemu se nije za čuditi s obzirom na globalnu ekonomsku i geopolitičku situaciju, koja je dodatno zapaprila turističkim djelatnicima. Provjerili smo stoga što o sezoni, ali i fiskalnom opterećenju, kažu u hrvatskim agencijama.

Tomislav Fain, predsjednik Udruženja hrvatskih putničkih agencija (UHPA), kaže da predsezona dosta ovisi o rasporedu blagdana i da su destinacije koje su imale povećani broj letova imale više gostiju.

- Predsezona je malo lošija nego lanjska, ali ništa značajno. Što se tiče glavne sezone, rekao bih da je postalo normalno kasno rezervirati smještaj. Količina kapaciteta je jednostavno velika, pa naši gosti ne trebaju rezervirati toliko unaprijed. Posebno s obzirom na mogućnosti online-rezervacija, pa ljudi rezerviraju doslovno u last-minuteu, koji više nije trend, nego nešto uobičajeno, posebice za naša bliža emitivna tržišta. Općenito mislim da ni u srpnju i kolovozu neće biti nekakvih problema. Ako ih bude, ići će se sa spuštanjem cijena, koje se mogu mijenjati praktično svaki sat. Ako sezona i bude na razini prošle, opet ćemo imati puno nezadovoljnih, jer jednostavno su kapaciteti rasli u svakom segmentu, od smještaja do nautike - kazao je Fain.

Srpanj i kolovoz zasad nisu na razini očekivanja, reći će, pak, Katica Hauptfeld, vlasnica Katarina Linea iz Opatije, jedne od najvećih hrvatskih turističkih agencija. Kaže da je već i lani bilo primjetno kako se predsezona i posezona lakše i brže pune nego glavna sezona. Tako, primjerice, ovog vikenda na polasku iz Opatije imaju dvostruko više malih kruzera nego lani u isto vrijeme.

- Tržište SAD-a puno je slabije nego lani, čak i Australija i Kanada idu nešto slabije, tako da su nam neki partneri već i za iduću godinu rekli da su cijene previsoke i da bi mogli neke termine otkazivati. I avionske karte su jako poskupjele, te sve to utječe na odluke o dolascima. Što se tiče špice sezone, mi smo ove godine za neke termine u visokoj sezoni dali popuste. No, s druge strane, već kraj kolovoza je jako dobro popunjen, najave za rujan i listopad također su jako dobre. Međutim, ta top-sezona, u kojoj se najviše zarađuje, sporije se puni i na brodovima i u hotelima - kaže naša sugovornica.

U turističkim agencijama već godinama upozoravaju na činjenicu da se snižena stopa PDV-a u turizmu odnosi samo na smještaj, a agencijski se paketi, dakle sve ostale usluge, poput transfera, izleta, ulaznica i slično, oporezuju s 25 posto.
U agencijama ukazuju kako bi se snižena stopa od 13 posto trebala odnositi na cjelokupan turistički proizvod, kao i da bi za konkurentnost turističkog sektora općenito trebalo razmisliti o snižavanju opće stope PDV-a. Dok se u Hrvatskoj transferi oporezuju s 25 posto PDV-a, u Italiji se, primjerice, na turističke transfere plaća 10 posto, kao i u Francuskoj ili Španjolskoj. S time što i te zemlje imaju snižene stope PDV-a na turistički smještaj. Španjolci tako na smještaj zaračunavaju 10 posto, Cipar 9 posto, a Grci, isto kao i u Hrvatskoj, 13 posto. Međutim, zanimljivo je kako Grci imaju mogućnost da u “posebnim slučajevima”, a to je u pravilu izvan glavne sezone, mogu primijeniti još nižu stopu na smještajni dio, od samo šest posto, što ih svakako diže u konkurentnosti na tržištu.