Proizvodimo milijun tona pšenice, a trošimo 300.000, uvoz brašna 20 puta veći
Na svjetskim burzama cijena pšenice je 199, u Hrvatskoj se nudi 155, a ratari traže 200 eura za tonu
Pred Hrvatskom je, procjene su, milijunska žetva pšenice, koje je jesenas zasijano na 145.000 hektara, 3,6 posto više nego 2023. godine. Tako hrvatski poljoprivrednici ostaju vjerni toj krušarici iako joj cijena treću žetvu zaredom stagnira, te je sada na svjetskim burzama 199 eura za tonu, a Žito, prema kotaciji kupovnih cijena od 2. lipnja, za treću klasu (isporuka lipanj - rujan 2025.) nudi 155 eura. Cijene za premium, prvu, drugu, treću i četvrtu klasu – roda 2024. mogu se dobiti na upit. Cijenama proizvođači nisu zadovoljni, zna li se da su još lani tražili 200 eura po toni.
Lani je u Hrvatskoj požnjeveno 806.000 tona zrna, pa se očekuje da ova godina urodom bude bolja od 2024., kada je ostvaren prosječan prinos od 5,8 tona po hektaru. Dvije godine – 2021. i 2022. - prešlo se 6 t/ha, a 2023. bila je loša i cjenovno i urodom. Za pšenicu je 2024. bila bolja nego godina prije po prinosu, no cijena joj se nije oporavila.
Nezadovoljni ratari
- Cijena kod nas je katastrofa! Još lani tražili smo 200 eura. Prije 20 godina, usporedbe radi, saborski zastupnik je za svoju plaću mogao kupiti pet tona žita, a sada 25 tona, što dovoljno govori koliko mu je sramotno niska cijena. I ove godine stava smo da najjeftinija pšenica treba biti 200 eura. Neka bude kod nas kao i na svjetskoj burzi, jer pšenica može biti bilo gdje - i u Rijeci i u Zagrebu, Đakovu i u Njemačkoj - kaže član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.
- Cijena joj je opet za ratare nezadovoljavjauća, no ona je rezultat tržišnih okolnosti i burzovnih kretanja. Žitarice na svjetskoj burzi nisu pokazale nikakav oporavak cijena i naši ratari razočarani su što se lanjski scenarij s cijenama pšenice nije promijenio. Puno je svjetskih parametara koji su utjecali na to da se cijena nije dizala na svjetskim burzama, te ona stagnira oko tih 200 eura - kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
- Žito je u svojim ponudama od 18. lipnja 2024., u jeku žetve, koja je lani bila ranije no inače, za treću klasu imalo gotovo identičnu srednju cijenu onoj današnjoj, 155 eura, što je rezultat cjenovnih kretanja roba - dodaje Barišić.
Kvalitetu uroda pokazat će prvi otkosi i prve analize, no, po svemu sudeći, kažu u Žitozajednici, godina bi kvalitativno trebala biti na razini lanjske.
Cjenovna stagnacija pšenice traje tri godine zaredom.
- Zašto je tome tako – teško je objasniti; pšenica, žitarice bilježe konstantno niske razine cijena, s tim što se događaji u Ukrajini više ne reflektiraju na to pitanje, u zemljama koje su joj blizu nema više ni negodovanja zbog jeftine ukrajinske robe. Vjerujemo da su ti putevi preko Crnog mora u redu i da ukrajinska pšenica ide na svoja tradicionalna tržišta - kaže Barišić, dodajući da je u prva dva mjeseca ove godine iz Ukrajine došlo "nula količine" pšenice, tek neznatno brašna.
Žetva će nam, kao donedavno, opet biti milijunska, a već ionako smanjene potrebe za pšenicom od 400.000 tona sada smo smanjili na 300.000, na trećinu proizvedenog zrna. Barišić smanjenje domaćih potreba objašnjava padom industrijske proizvodnje brašna i galopirajućim rastom uvoza.
Prevelik uvoz
- Godine 2013. proizveli smo 329.000 tona brašna, a 2024. industrijska mu je proizvodnja pala na 235 000 tona - u 11 godina izgubili smo gotovo 100.000 tona industrijske proizvodnje brašna. Drugim riječima, Hrvatska proizvodi 40 posto manje brašna nego 2013. Nadalje, njegova industrijska proizvodnja u godinu dana, od 2023. do 2024., pala je za 4,4 posto, što upućuje na nastavak trenda pada proizvodnje brašna u nas - kaže Barišić.
S druge strane, Hrvatska je uvezla 53.000 tona brašna, što je zabrinjavajuće jer ga je 2013. uvezeno samo 2500 tona. Dogodio se rast uvoza, koji se u postotcima ne može ni izraziti - rast uvoza brašna u tom je vremenu povećan 20 puta.
- Izvoz mu je na razini od prije 11 godina, kada smo izvezli 17.000 tona, a 2024. završili smo sa 16.000 tona izvoza. Sve to govori da smo proizveli gotovo 100.000 tona, 40 posto, manje brašna u 11 godina i nemamo nekakav izvoz, što znači da je to brašno od pšenice s europskog tržišta - kaže Barišić.
Potvrda je to stare mantre - da tako veliki višak pšenice izvozimo kao jeftinu sirovinu, a uvozimo skuplje proizvode - od brašna do pekarskih proizvoda. K tomu, nemamo ni dovoljno peradbenih kapaciteta, iako su nadležnima u postotcima puna usta da to moramo mijenjati.
- Naravno da je pad domaćih potreba za pšenicom kada smo lani uvezli 350 milijuna eura kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda - komentira Matija Brlošić.
Za petak, 13. lipnja, ministar poljoprivrede David Vlajčić o žetvi je sazvao sastanak u HGK – ŽK Osijek.
