Zavirili smo u Vatrogasno operativni centar JVP Zadar
U gašenju šumskih požara, uz kamere, vatrogascima znatno pomaže i umjetna inteligencija
Sustav ima mogućnost predviđati kako će se razvijati požar, koju će vegetaciju zahvatiti
Premda sva mudrost, savjeti i pravila stanu u uzrečicu "u šumi ne ostavljaj ništa osim tragova svojih stopa", svjedoci smo kako svakog ljeta izbijaju požari diljem jadranske obale, ugrožavajući pritom šumske ekosustave i okoliš općenito, naselja, imovinu i najvažnije - ljudske živote.
Ako nepažnji čovjeka, koji često misli kako je jači od prirode, pridodamo i posljedice klimatskih promjena, sve vidljivije posljednjih desetljeća, jasno je kako su potrebne snažnije mjere zaštite. Stoga su Hrvatske šume još 2018. godine donijele stratešku odluku o novom obliku zaštite šuma od požara, uvođenjem nove tehnologije videonadzora.
Kamere i VSŽ-u
Temelj za tu odluku nalazi se u Pravilniku o zaštiti šuma od požara iz 2014. godine, koji propisuje videonadzor kao nadopunu postojećem sustavu ljudske motriteljske službe. Motriteljsko-dojavnu službu Hrvatske šume aktiviraju svake godine tijekom protupožarne sezone, od 1. lipnja do 30. rujna. Od 2018. do 2023. Hrvatske šume samostalno su financirale taj zahtjevni projekt, no 1. travnja 2024. počela je provedba projekta Videonadzor i rano otkrivanje šumskih požara - FIRESTOP, ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova 2.637.828,42 eura od čega se 85 % financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija u financijskom razdoblju 2021. - 2027.
Cilj je projekta proširenje i integracija sustava upravljanja videonadzorom u šumarstvu na svim razinama, kao i instalacija dodanih 39 kamera u priobalju i dviju u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske.
Projektom će se pokriti dodatnih 95.488 ha državnih šuma na području devet županija: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Karlovačke i Vukovarsko-srijemske županije.
Kako bismo provjerili iz prve ruke kako cijeli sustav funkcionira i koji su sve benefiti, obišli smo jednu lokaciju na kojoj je postavljen videonadzor, jednu na kojoj su motritelji i na koncu Vatrogasni operativni centar JVP-a Zadar, odakle se nadzire čitavo područje i po potrebi reagira.
Primjerice, u park-šumi Musapstan postavljene su dvije nove kamere, na visini od 14 metara, odakle se, zahvaljujući napretku tehnologije, kao i konfiguraciji terena, nadzire široko područje.
- Riječ je o 24-satnom nadzoru cijelog područja Šumarije Zadar. Imamo devet ovakvih lokacija, tri su otočne, dok ostalih šest pokriva kopneni dio. Sustav je zamišljen tako da imamo kamere na terenu, dok vatrogasci imaju centralnu sobu odakle tehnički upravljaju, a uključeni su i drugi dionici, kao što su npr. informatičari - započinje Mislav Maršić, upravitelj Zadarske šumarije, dok obilazimo teren na Musapstanu.
Nekad 20 ljudi, sada 5
Jasno, glavni je poticaj za ovaj projekt sprječavanje požara, no valja imati na umu da je sve teže pronaći dovoljan broj ljudi koji bi radili u sustavu motrenja. Nekad je u tom sustavu, saznajemo od Maršića, bilo zaposleno više od 20 ljudi, a sada ih je pet. U skladu s tim, sustav videonadzora sve je veća nužda, a ovaj se projekt već pokazao itekako uspješnim.
- Statistika na našem zadarskom području pokazuje bitno manji broj požara, ovaj naš sustav pomaže, ali je jako važan i sustav vatrogasnog djelovanja - ističe Maršić.
Nastavljaju dobitnu kombinaciju, pa su ove godine na zadarsko područje dodali tri nove kamere, a lokacija se bira prema potrebama terena. Postavljaju se na što veću nadmorsku visinu kako bi pokrila što veće područje. No, naravno, nužno je da postoji infrastruktura, odnosno struja.
A osim sustava kamera i lokacija s motriteljima, Hrvatske šume imaju i sustav požarišno-ophodarskih službi, odnosno lugara koji rade cijelu godinu, a u ljetnim mjesecima njihov je broj povećan. Također, treba istaknuti kako Hrvatske šume obavljaju važne predradnje uoči sezone.
- Prije požarne sezone izgradili smo nove prometnice koje su vatrogascima dodatna mogućnost brze intervencije. Imamo dakle gotovo pet kilometara novih prometnica, na otoku Ugljanu i u Sukošanu. Održavamo i 15 kilometara postojećih šumskih cesta. Cijelo područje Zadarske šumarije obuhvaća više od 300 kilometara protupožarnih prometnica, to je prilično velika brojka za područje od 30.000 hektara upravljanja - govori Maršić i dodaje kako su posvećeni uređenju i čišćenju šuma.
Naime, uoči požarne sezone očistili su više od 40 hektara, dok prosječno godišnje očiste više od 100 hektara šume.
- To je nužno kako bismo smanjili gorivu masu, i na taj se način smanjuje mogućnost izbijanja požara. Otpad je velik problem, godišnje skupimo 600 tona smeća - ističe Ante Vedrić, dugogodišnji čuvar šume.
Matej Rudić, županijski vatrogasni zapovjednik, ističe kako im suradnja s Hrvatskim šumama donosi dosta benefita, u prvom redu je to što mogu u realnom vremenu pratiti čitavo područje Zadarske županije.
- Kamere imaju mogućnost zumiranja, mi vidimo požar odmah nakon izbijanja i pratimo ga tijekom cijele akcije gašenja. Sve to pomaže nam u odlučivanju, na osnovi toga znamo koliko snaga treba gdje poslati, vidimo koliko se brzo požar širi... Uvelike nam to pomaže u poslu - objašnjava Rudić.
No, usprkos svim naporima, požari se događaju i uglavnom je riječ o sličnim brojkama, osim 2017. i 2022. godine, kada je broj požara bio ekstreman u čitavom priobalju. Ipak, valja istaknuti, dodaje Rudić, kako većinu požara stavljaju pod nadzor u roku od četiri sata aktivnog gašenja.
Važan čimbenik u tom uspješnom radu svakako je Vatrogasni operativni centar JVP-a Zadar, čiji nam je voditelj Zdenko Knežević objasnio kako funkcionira sustav videonadzora i koliko je učinkovit. Najprije, kako ističe Knežević, riječ je o zajedničkom projektu Hrvatskih šuma, Odašiljača i veza te Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita.
“Piromani" pokolebani
- Hrvatske šume su nositelj projekta i financiraju ga, Odašiljači i veze su tehnička podrška, dok je FESB zadužen za softverska rješenja. Zanimljivo je da je softverski dio potpomognut umjetnom inteligencijom. Nekad se zvao Stribor, a sad je naziv Fire Detect AI. Sad imamo napredna rješenja, odnosno automatsko detektiranje požara uz pomoć dima danju, a noću uz pomoć bljeskova, vatre... Ovaj sustav ima i mogućnost predviđati kako će se razvijati požar koji nastane, u kojem smjeru, koju će vegetaciju zahvaćati i slično. To nam pomaže u planiranju resursa i opreme, a kamere su vrlo moćne, mogu se okretati, imaju velik zoom, stoga se dobiva dobra i precizna slika - objašnjava Knežević i dodaje da je u županiji ukupno 17 kamera, s tim da na dvjema lokacijama, na rubovima županije, mogu dobiti uvid na upit.
Kada dođe do požara, uočavaju ga, dakle, odmah i, ovisno o lokaciji, aktiviraju snage u županiji, a na raspolaganju je pet javnih vatrogasnih postrojbi i više od 40 dobrovoljno vatrogasnih društava.
Osim mogućnosti brze i precizne intervencije, videonadzor značajno utječe i na psihološki aspekt, stoga je požara sve manje.
- Ljudi znaju da negdje postoje neke kamere koje ih mogu snimiti ako odluče nešto zapaliti. Onda će ipak dvaput promisliti, dodaje Knežević.
Na kraju, usprkos svim ljudskim naporima i tehnološkim dostignućima, opetovano treba ponavljati kako jedan neoprezan trenutak može prouzročiti nepovratnu štetu. U prevenciju šumskih požara uključene su brojne službe, ponajprije vatrogasci i Hrvatske šume, no odgovornost jest i uvijek će biti na pojedincu.
Jedino zajedničkim djelovanjem, nadzorom, pravovremenom intervencijom i savjesnim ponašanjem možemo očuvati naše šume, prirodu i sigurnost zajednice od razornih posljedica požara. n
