Ako postupak mirenja pokrenut u utorak ne urodi plodom, srednje škole idućeg tjedna idu u štrajk, a u osnovnim će se školama raditi normalno.

Tijesna većina od 50,9 posto članova Nezavisnog sindikata srednjih škola i 50,1 posto članova Sindikata Preporod iz redova srednjoškolskih nastavnika podržala je na sindikalnom referendumu ulazak u štrajk, zbog čega je sindikalno vodstvo zatražilo pokretanje mirenja s Vladom. Za prekid rada na samom kraju školske godine, u vrijeme zaključivanja ocjena, izjasnio se samo svaki treći učitelj učlanjen u Preporod, a zbog niske potpore u tom dijelu sustava, od štrajka se u osnovnim školama odustalo.

Podijeljeni

Na referendum je izišlo od 70 do 80 posto članova dvaju sindikata, a spremnost za sudjelovanje u štrajku iskazalo je oko 5000 zaposlenih u srednjim školama, njih 3800 iz Nezavisnog sindikata srednjih škola i 1300 članova Preporoda. Među učiteljima učlanjenima u Preporod za štrajk se izjasnilo njih 2344, ili 33 posto, a protiv 4553, ili 66 posto. Manjak potpore u osnovnim školama, kao i činjenica da je u tom dijelu sustava većinski Sindikat hrvatskih učitelja, presudio je protiv održavanja štrajka u osnovnim školama.

Referendum je pokazao veliku podijeljenost zaposlenih u sustavu obrazovanja oko toga treba li štrajkati na samom kraju nastavne godine, kad su učenici ionako pod velikim stresom. Tek je neznatna prevaga u korist onih koji su za štrajk presudila o tome da se ipak ide u tu akciju. Sindikalni su čelnici svjesni da je obustava rada u posljednjem tjednu nastave krajnje nepopularan potez, koji sigurno šteti učenicima, i zato su s konferencije za novinare održane u utorak odgovornost za takav ishod spora s Vladom rezolutno prebacili na drugu stranu.

- Štrajk je isključivo odgovornost Vlade, jer su sindikati napravili sve da ne dođe do ove situacije. Zato je naša poruka premijeru - zaustavite to! Vaši su ministri odradili loš posao, sjednimo za stol i riješimo probleme dijalogom - pozvao je Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. "Ako opet bude ignoriranja, nećemo imati izbora", poručuje.

Zahtjevi sindikata i dalje su isti, a odnose se na tri problema - koeficijente, koje smatraju nedostojnim i degradirajućim, modularnu nastavu i ocjenjivanje prosvjetara. No baš je modularna nastava, koja odlukom ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa ujesen počinje u svim strukovnim školama, podigla motivaciju za novi štrajk, tvrde u sindikatima.

- Mi nismo htjeli štrajkati baš sada, u najosjetljivijem trenutku, ali izostanak bilo kakvog poziva iz resornog ministarstva na dogovor natjerao nas je na ovu odluku. Zašto je više od 5000 članova i dalje u najdelikatnijem dijelu školske godine spremno na štrajk? Jesu li to ljudi kojima nije stalo do učenika, je li na djelu negativna selekcija, pa su to moralne nule, ili su ih zaslijepili sindikati? Ne. Riječ je o odgovornim zaposlenicima koji ne žele da se neozbiljna reforma provede preko noći - poručio je Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, koji tvrdi kako je srednjoškolske nastavnike posebno revoltirala odlučnost ministra Fuchsa da se od jeseni u svih 320 škola krene u refomu strukovnog obrazovanja.

HINA/ Daniel KASAP

Kvantiteta i kvaliteta

Sindikati u novi štrajk ulaze polovično, samo u srednjim školama, a potpora članstva im je granična. Svjesni te činjenice, već unaprijed relativiziraju važnost masovnosti štrajka.

- Kad se odlučite pitati ljude, nekad se morate suočiti s rezultatom kojim intimno možda i niste zadovoljni, ali ga morate poštovati - ustvrdio je Željko Stipić, predsjednik Preporoda, i dodao kako u ovakvim okolnostima "nije toliko važna kvantiteta koliko kvaliteta".

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) reagirali su na najavu štrajka u srednjim školama tvrdnjom kako štrajk ni na koji način neće utjecati na zaključivanje ocjena i državnu maturu.

- Najavljene akcije sindikata, bez obzira na obujam i modalitet, neće utjecati na zaključivanje ocjena i državnu maturu te će se sve održati prema planu. Interes učenika oduvijek je ovome ministarstvu bio na prvome mjestu i njime bi se svi u obrazovanju trebali voditi - poručili su iz Fuchsova ministarstva. Odgovorni za posljedice štrajka, ističu, mogu biti jedino i isključivo oni koji ga organiziraju, a sve ostalo su neuspješni pokušaji prebacivanja odgovornosti. n