Stanovnici Zadarske županije plaćaju najvišu prosječnu cijenu za proizvode kupljene u maloprodajnom lancu - pokazalo je to istraživanje stručnjaka Ekonomskog instituta Marine Tkalec i Ivana Žilića, naslovljeno "Iste cijene za sve? Što nam govore novi podaci o trgovinama diljem Hrvatske", koje pokazuje kako se inflacija, premda često izražena jedinstvenim pokazateljom poput indeksa potrošačkih cijena, u stvarnosti različito odražava na kućanstva, ovisno o strukturi njihove potrošnje i cijenama koje plaćaju.

Otoci izloženi

U svojoj analizi nejednakosti cijena fokusirali su se tako na razlike u potrošačkim košaricama. Budući da se, zahvaljujući dostupnijim podatcima o maloprodajnim cijenama po lokacijama, može dublje sagledati heterogenost cijena, istražili su koliko su točno izražene regionalne ekonomske razlike, od Zagreba kao gospodarskog i administrativnog središta, preko turistički orijentirane obale, do unutrašnjosti, koja znatno zaostaje u BDP-u po stanovniku. Svojom su analizom dokazali ono što smo svi mi već naslućivali, a to je da isti proizvod ne stoji jednako u svakom dijelu Hrvatske. Orijentirali su se na proučavanje 24 proizvoda koja čine gotovo 13 posto udjela u prosječnoj potrošačkoj košarici, a lako se mogu kupiti u svim dijelovima zemlje.

Primjerice, proizvod Kefir proizvođača Vindije u pakiranju od jednog kilograma 15. svibnja prodavao se u 738 fizičkih prodavaonica, s ukupno 11 različitih cijena. Minimalnu cijenu od 2,09 eura tražile su 152 prodavaonice, najčešću cijenu od 2,52 eura naplaćivalo je 198 prodavaonica, a maksimalnu cijenu, 3,19 eura, tražile su četiri prodavaonice.

Prosječno je bio najjeftiniji u Buzetu, u Istarskoj županiji (2,09 eura), a najskuplji u Gornjem Knegincu, u Varaždinskoj županiji (2,75 eura). Općina Čavle pojavljuje se čak pet puta kao najjeftinija opcija, a Baška i Belišće po tri puta.

S druge strane, općina Sali u Zadarskoj županiji najskuplja je za četiri promatrana proizvoda, a Komiža i Vrsar za tri. Situaciju je za nas prokomentirao i načelnik Općine Sali Zoran Morović, najavivši dolazak još jednog trgovačkog lanca na otok, što će, uvjeren je, unijeti ravnotežu u maloprodajnu konkurenciju te regulirati dosadašnje cijene na otoku.

- Prijevoz do otoka, istina, poskupljuje krajnju cijenu proizvoda, ali očito je da se u određenom postotku iskorištava prilika i pozicija u kojoj se naša općina nalazi. Dugi otok jest pučinski, ali prijevoz do nas sigurno krajnji trošak ne podiže do te razine da bi u nas na otoku cijene bile među najvišima u državi. Određeni postotak cijene sigurno otpada na iskorištavanje prilike i pozicije u kojoj se maloprodajni lanci na otoku trenutačno nalaze, a idu im u korist - smatra Morović.

Moglo se i očekivati da su prosječne cijene više na obali, a pogotovo na otocima, gdje je dostava robe skuplja zbog troškova prijevoza. No otoci su zbog svog položaja u još jednoj negativnoj situaciji, a to je da manjka tržišne raznolikosti među maloprodajnim lancima, što onima koji su na otocima prisutni daje svojevrsni monopol, pa time i slobodu određivanja viših cijena krajnjih proizvoda.

Kako bi dali obuhvatniji uvid u relativnu razinu cijena na županijskoj razini, autori su usporedili prosječnu cijenu za sve artikle koji se pojavljuju u svim županijama. Ukupno je riječ o 24.769 jedinstvenih proizvoda, što je 21,3 posto ukupnog broja jedinstvenih proizvoda na razini cijele Hrvatske.

Šest najskupljih

Za svaku su županiju izračunali prosjek cijena proizvoda koji se pojavljuju u svim županijama. Rezultati su standardizirani tako da prikazuju koliko je određena županija skuplja od najjeftinije, Sisačko-moslavačke županije. Na dan 15. svibnja 2025. godine najskuplje županije, na uzorku proizvoda koji se pojavljuju u svim županijama, bile su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska, koje su prosječno bile 7,9 posto, 7,4 posto i 5,8 skuplje od najjeftinije, Sisačko-moslavačke. U šest najskupljih županija ulaze i Šibensko-kninska (prosječno 5,7 posto skuplja od SMŽ-a), Splitsko-dalmatinska županija (5,1 posto skuplja od SMŽ-a) i Grad Zagreb (pet posto prosječno skuplji od SMŽ-a).

Rezultati pokazuju kako 15 relativno najskupljih JLS-ova čine, redom, Sali, Starigrad, Vis, Šestanovac, Okrug, Vir, Privlaka (Zadarska županija), Vrsar, Tkon, Gornji Kneginec, Vela Luka, Hvar, Vrsi, Stari Grad i Tisno. Iako su takvi rezultati na regionalnoj i lokalnoj razini ponešto i očekivani, valja imati na umu da se rezultati ove analize ne mogu poopćavati, prvenstveno zato što je ipak riječ tek o uzorku cjenika 11 trgovačkih lanaca na jedan datum.

- Ova inicijativa značajan je iskorak u smjeru veće transparentnosti tržišta i dostupnosti podataka te otvara brojne mogućnosti za analizu, nadzor i bolje razumijevanje maloprodajnih cijena u Hrvatskoj, kako za potrošače tako i za istraživače, institucije i poslovni sektor. Time se prvi put stvara javna infrastruktura za praćenje cijena u gotovo realnom vremenu, što je osobito važno u uvjetima inflacijskih pritisaka. Jedno od njezinih ograničenja jest to što se fokusira isključivo na maloprodaju, stavljajući interes javnosti samo na maloprodajne lance iako cijene koje plaćaju potrošači nastaju u širem opskrbnom lancu, koji uključuje proizvođače i distributere, koji su često pod utjecajem vanjskih okolnosti. U tom smislu, buduće politike mogle bi razmotriti prikupljanje i objavu podataka i u drugim fazama lanca formiranja cijena, čime bi se dodatno ojačalo razumijevanje tržišnih kretanja i omogućilo učinkovitije oblikovanje mjera ekonomske politike - zaključili su autori studije. 

BRUNO JOBST