
BDP usporava jer su pali osobna potrošnja i ulaganja
I dalje smo brži od Europe. Inflatorni pritisci usporavaju, ali i rast plaća
Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu rasta BDP-a za prvi kvartal ove godine, prema kojoj je došlo do usporavanja rasta. BDP je u prvom tromjesečju 2025. realno porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što znači da gospodarstvo i dalje raste - i to već 17. kvartal zaredom - no sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 3,9 posto. I dok su obično glavni pokretači rasta bili osobna potrošnja i investicije, pogonjene mahom nepovratnim EU novcem, i u strukturi rasta u prvom kvartalu sada je došlo do promjene. Podbacila je osobna potrošnja, kao najveća sastavnica BDP-a, ali i investicije. Naime, potrošnja kućanstava porasla je u prvom kvartalu 2025. za 1,7 posto, što je i dalje rast, ali znatno sporiji no ranije. Konkretno, samo kvartal prije, odnosno u posljednjem kvartalu prošle godine, rast osobne potrošnje iznosio je visokih 6,3 posto. Brutoinvesticije u fiksni kapital porasle su pak za 4,5 posto, što je, međutim, također znatno niže nego u prethodnom kvartalu, kada su rasle za 9,5 posto. Državna potrošnja sada je porasla za 5,8 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 8,9 posto. Nešto sporije rastao je i uvoz roba i usluga, za 8,8 posto, pri čemu je uvoz roba uvećan za 8,5, a usluga za čak 11,4 posto. Izvoz roba i usluga je pak u prošlom tromjesečju porastao za 6 posto na godišnjoj razini, što je ubrzanje u odnosu na kvartal prije, kada je bio 4,7 posto.
Rast robnog izvoza
U tom nešto bržem rastu izvoza došlo je do skoka izvoza roba od 11,6 posto, dok je izvoz usluga - pao za 1,8 posto. Iako je, dakle, riječ o rastu koji je i dalje znatno brži od prosjeka EU-a na godišnjoj razini, evidentno je usporavanje i određeno približavanje dinamici eurozone, a što se već vidi na kvartalnim podacima koji su se, prema sezonski prilagođenim podacima, de facto već izjednačili. Naime, po sezonski prilagođenim podacima, domaća je ekonomija u prvom tromjesečju ove godine rasla 3,1 posto na godišnjoj, ali samo 0,3 posto na kvartalnoj razini. Podaci Eurostata pak govore da je u prvom tromjesečju ove godine gospodarstvo EU-a prema sezonski prilagođenim podacima također kvartalno poraslo za 0,3 posto, dok je na godišnjoj razini rast iznosio samo 1,4 posto. I gospodarstvo eurozone je u prvom tromjesečju poraslo 0,3 posto na kvartalnoj, uz 1,2 posto na godišnjoj razini. Očito se ostvaruju prognoze institucija i analitičara koji su predviđali usporavanje rasta u 2025., prije svega zbog očekivanog usporavanja potrošnje. Lani su bitno rasle plaće u javnom sektoru, što je privatni tek dijelom pratio, međutim, bilo je to i više no dovoljno da značajnije povuče i potrošnju i BDP. Inflatorni pritisci usporavaju, ali i rast plaća, pa ekonomija ide u određeno hlađenje. Uz to, donedavno još uvijek snažan rast cijena isprovocirao je bojkote i suzdržaniji pristup kupaca, što se vjerojatno također odrazilo na ovaj "skor" iz prvog kvartala.
Kreditni bum do 1. srpnja
Posebna su priča su gotovinski nenamjenski krediti koji su lani doživjeli golemi skok, oslanjajući se također na rast plaća, mahom u javnom sektoru. Stoga je HNB početkom godine odlučio postrožiti kriterije za njihovo podizanje. S obzirom na to da je tu mjeru najavio u siječnju za travanj, da bi ju potom još jednom odgodio te sada na snagu stupa 1. srpnja, građane je još potaknuo da te kredite ubrzano dižu, računajući da će od srpnja to biti mnogo teže ili nemoguće. Banke ih akcijama i individualnim ponudama na to potiču prije no što mjera stupi na snagu, jer se nakon toga očekuje drastičan pad kredita građanima od 20 do 30 posto. Očito je, dakle, da bi i po toj osnovi u nastavku godine doprinos potrošnje BDP-u mogao biti manji.
Buduća kontrakcija kredita, usporavanje rasta plaća, ali i inozemne potražnje zbog velikih neizvjesnosti oko trgovinskog i carinskog rata - sve bi to moglo prigušujuće utjecati na BDP u ovoj godini. Turizam će se najviše pozitivno odraziti na treći kvartal, ali HNB je posebno podvukao važnost toga da se više ne dižu cijene jer bi to moglo odvratiti potražnju i smanjiti ukupan prihod od turizma. U sezoni bi, dakle, trebalo odigrati pametno. Nedavno je guverner Vujčić izišao s prognozom rasta u ovoj godini od 3,3 posto, što je sporije od prošle godine, no i dalje je značajan rast, dok u 2026. očekuje nastavak usporavanja. Hrvatska udruga poslodavaca u srijedu je, međutim, dodatno revidirala rast BDP-a u ovoj godini naniže - sada očekuju rast od 2,5 posto, umjesto 2,7 posto. Potrošnja i dalje podržava rast, kao i investicije financirane EU novcem.
Investicije su prepolovile dinamiku rasta u odnosu na prošlu godinu, što odražava usporavanje građevinarstva s visoke baze i neizvjesnosti u vanjskom poslovnom okruženju - ne samo kada je riječ o trgovinskim tenzijama već i iščekivanjima poduzetnika u pogledu deregulacije poslovanja u Europi, navodi HUP. Kaže da industrijska proizvodnja bilježi oporavak, osobito u energetskom sektoru te dijelu kapitalnih dobara. Inozemna potražnja pogurala je rast robnog izvoza na čak 11,6 posto godišnje. Naime, uoči uvođenja američkih carina mnogi su europski izvoznici nastojali proknjižiti izvezenu robu po nižim carinama, kažu.
- U drugom kvartalu i dalje očekujemo solidan realni rast BDP-a oko 2,5 posto s obzirom na to da osobna potrošnja i dalje ostaje oslonac rasta, potaknuta snažnim rastom plaća u javnom sektoru, boljom turističkom predsezonom, ubrzanjem rasta kredita tvrtkama i jačanjem građevinskih aktivnosti - kažu u HUP-u. n