Vlada je na svojoj sjednici u utorak prihvatila zaključak o prihvaćanju zahtjeva Europske komisije za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila vezano uz rashode. Time je stvoren prostor da Vlada, ako želi, može u sljedećem četverogodišnjem razdoblju povećati proračunski deficit za 1,5 posto godišnje a da time ne prekrši pravila EU ako taj novac bude utrošen za obranu i naoružanje. Međutim, kako je rekao ministar financija Marko Primorac, Hrvatska se zasad neće koristiti tom mogućnosti, ali će ipak poslati zahtjev za aktiviranje nacionalne klauzule kako bi se ona mogla iskoristiti ako okolnosti budu zahtijevale takvu odluku.

- U svojoj komunikaciji od 19. ožujka 2025. godine Europska komisija pozvala je države članice EU da formalnim zahtjevom zatraže aktivaciju nacionalne klauzule o odstupaju od fiskalnih pravila definiranih revidiranim okvirom za ekonomsko vođenje EU. Na temelju upućenih zahtjeva, a nakon ocjene stručnih službi Europske komisije, Vijeće EU donosi preporuku kojom se pojedinoj zemlji članici u razdoblju od 2025. do 2028. godine dopušta odstupanje o maksimalnih stopa rasta netorashoda definiranih preporukom Vijeća EU iz siječnja ove godine. Aktivacija spomenute klauzule odobrava se u kontekstu izvanrednih okolnosti, a izvan kontrole država članica EU. Radi se o pojačanoj geopolitičkoj napetosti i agresiji Rusije na Ukrajinu, kao i posljedične prijetnje sigurnosti EU, što iziskuje povećanje rashoda za obranu. Osim spomenutog izuzeća, fiskalna pravila EU i dalje su u potpunosti na snazi, te će sva fiskalna odstupanja osim navedenih biti zabilježena na kontrolnom računu zemlje članice EU. I bit će podložna pokretanju korektivnih procedura EU. Hrvatska za sada nema potrebe za iskorištavanjem mogućnosti koje proizlaze iz ovog zahtjeva. Ali u kontekstu geopolitičkih napetosti vidimo ovo prije svega kao neku vrstu osiguranja ako bude potrebe za korištenjem mogućnosti koje proizlaze iz ove klauzule - rekao je Primorac.

Hrvatska će očito morati dodatno povećati svoja izdvajanja za obranu. Koliko točno, ovisit će, između ostaloga, i o odlukama koje će se donijeti krajem lipnja na samitu NATO-a u Nizozemskoj. Kako bi se zemljama članicama olakšalo povećanje izdataka za obranu, Vijeće EU izglasalo je u utorak uspostavu novog instrumenta "Sigurnosna akcija za Europu (SAFE)", vrijednog 150 milijardi eura, za jačanje obrambenih sposobnosti. Sredstva će se na razini EU prikupljati na tržištima kapitala i na zahtjev isplaćivati zainteresiranim državama članicama na temelju njihovih planova ulaganja u europsku obrambenu industriju.

Države članice sada imaju šest mjeseci da dostave svoje početne nacionalne planove kako bi mogle iskoristiti povoljne kredite. Taj kreditni mehanizam za zajedničke narudžbe vojne opreme dio je plana za ponovno naoružanje Europe (ReArm Europe). Uredba o uspostavi SAFE-a stupit će na snagu 29. svibnja, od kada počinje teći rok od šest mjeseci unutar kojeg će države članice moći zatražiti financiranje iz toga fonda na temelju planova koje će Komisija ocjenjivati.

U zajedničkoj nabavi opreme za jačanje obrambenih sposobnosti moći će sudjelovati pod jednakim uvjetima kao i zemlje članice EU-a Ukrajina, zatim zemlje Europskog ekonomskog prostora (EEA) i zemlje članice Europskog sporazuma o slobodnoj trgovini (EFTA), Norveška, Island i Lihtenštajn.