Stranci su prošle godine u Hrvatsku uložili 4,3 milijarde eura, što je čak 40 posto više nego godinu prije, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke, prema kojima je najviše stranih ulaganja stiglo iz Nizozemske, 1,35 milijardi eura, Luksemburga (338 milijuna eura), Slovenije (331 milijun) i Njemačke, iz koje je u Hrvatsku uloženo 319 milijuna eura te, zanimljivo, s Malte (238,6 milijuna eura).

Zemlje poput Švicarske, Luksemburga ili Malte nalaze se pri vrhu popisa stranih ulagača zbog povoljnih poreznih tretmana, odnosno zbog činjenice da vlasnici tvrtki, koji dolaze iz drugih država, poduzeća registriraju u spomenutim zemljama zbog nižih poreza, pa se i transfer novca iz tih zemalja bilježi kao strano ulaganje iz tih poreznih oaza. Primjerice, Fortenova grupi je krovna tvrtka registrirana u Nizozemskoj. Lanjski iznos stranih ulaganja inače je 30-ak milijuna eura bio manji od rekordnih inozemnih investicija zabilježenih 2021. godine, a u posljednjih 30 godina u Hrvatsku su stranci uložili ukupno 53,7 milijardi eura.

Gledano po sektorima, prošle su godine stranci najviše ulagali u farmaceutiku, gotovo 880 milijuna eura, te u financijski sektor, koji je privukao 804 milijuna eura stranih ulaganja, a znatnija ulaganja zabilježena su i u trgovini (gotovo 360 milijuna eura) te proizvodnji hrane (364,6 milijuna eura).

S druge strane, hrvatski su poduzetnici u inozemstvo prošle godine investirali rekordan iznos od 2,58 milijardi eura, dvostruko više nego 2023., kada su uložili 1,265 milijardi eura, čime je nadmašena 2014., kada su hrvatska ulaganja iznosila dotad rekordnih 1,66 milijardi eura. Prošle je godine najveći iznos hrvatskih ulaganja privukla Švicarska (1,016 milijardi eura), zatim Poljska (717,2 milijuna), Nizozemska (342,7 milijuna) te Bosna i Hercegovina, u koju su hrvatska poduzeća lani uložila 199,2 milijuna eura. Hrvati su tako od 1993. u inozemstvo uložili ukupno 11,4 milijarde eura, a najviše u Nizozemsku (2,38 milijardi eura), Bosnu i Hercegovinu (više od 1,607 milijardi), Sloveniju (gotovo 1,565 milijardi), Švicarsku (više od 1,285 milijardi) te Srbiju, u koju smo od 1993. ukupno uložili više od 1,222 milijarde eura.

Iz strukture stranih ulaganja u Hrvatsku, vidljivo je da su prošle godine vlasnička ulaganja u nekretnine zabilježila najmanji iznos u posljednje četiri godine i iznosila su 496 milijuna eura, godinu prije stranci su u nekretnine uložili više od 573 milijuna, a 2022. rekordnih 907 milijuna eura. Ukupno su od 1993. stranci u nekretnine u Hrvatskoj uložili 5,214 milijardi eura, dvostruko više nego u farmaceutsku industriju, koja je privukla ukupno 2,635 milijardi eura. Inače, najviše stranih ulaganja od 1993. privukao je financijski sektor bez osiguranja i mirovinskih fondova, 14,325 milijardi eura, a kada tome pridodamo ulaganja u osiguravajuća društva i mirovinske fondove, ukupna ulaganja u financije iznosila su gotovo 15 milijardi eura.

Kada je riječ o europskom gospodarstvu, direktna strana ulaganja padaju drugu godinu zaredom, dosegnuvši najnižu razinu u posljednjih devet godina, pri čemu je Njemačka prošle godine zabilježila pad projekata od čak 17 posto zbog gospodarske i političke nestabilnosti u toj zemlji, pokazuje istraživanje tvrtke EY, vodeće svjetske kompanije u uslugama revizije, poreza i transakcija. Anketirane globalne kompanije iz EY-eva istraživanja su za razlog pada investicija navele spori rast europskog gospodarstva, konstantno visoke cijene energije i geopolitičko ozračje kao tri najveća rizika koja utječu na njihove odluke o europskim investicijama. Broj projekata koje su najavili američki investitori u Europi pao je za 11 posto u usporedbi s 2023. te za 24 posto u usporedbi s 2022.

Zbog američkih carina nije izgledno da će se izravna strana ulaganja uskoro povećati. Oko 37 posto ulagača iz ankete koja je obavljena početkom godine odgodilo je, otkazalo ili smanjilo opseg svojih europskih investicija. Unatoč tome 61 posto anketiranih menadžera vjeruje da će se privlačnost Europe poboljšati u sljedeće tri godine.

Inače, trendovi investiranja u Europi upozoravaju na sve veći pomak prema unutareuropskim tokovima kapitala, a istraživanje je pokazalo da se od 2015. udio europskih ulaganja iz same Europe povećao za pet postotnih bodova, pa danas više od 60 posto ulaganja dolazi iz Europe u Europu. Francuska je pritom na vrhu popisa europskih zemalja po privlačenju stranih ulaganja, uz prošlogodišnji pad projekata za 14 posto, a stvaranje novih radnih mjesta u toj je zemlji palo za 24 posto.