
Osim jačanja obrane moramo spasiti koheziju i poljoprivredu
NPOO bi se mogao produžiti za godinu i pol, svi pokrenuti projekti bit će završeni
Odbor za proračun i Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta zatražili su da se za godinu i pol dana produlji provedba projekata u zreloj fazi koji se financiraju sredstvima za oporavak i otpornost. Dakle, i hrvatski NPOO mogao bi nastaviti vrijediti godinu i pol dana duže da se isfinancira svaki od projekata koji je već pokrenut - to je "time out" do donošenja novog sedmogodišnjeg proračuna koji bi na snagu trebao stupiti 2027., na potpuno novim osnovama s obzirom na to da će biti potpuno drukčije arhitekture (odnosno proračunskih razdjela) nego svi dosadašnji, a i zato što će uvelike biti usmjeren financiranju obrane država članica EU-a.
Produžetak
O ovom prijedlogu glasat će se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju, ali to je gotova stvar jer su se u odborima svi usuglasili da je ovaj produžetak svima potreban. Naime, do 2027. Europa će također osigurati dodatnih 800 milijardi eura za naoružanje i obranu, i dotad je svima potrebno da u tim paralelnim procesima "stari proračun" koji vrijedi do 2027. bude do kraja utrošen, dok se ne formulira potpuno nova paradigma koja se priprema s promjenom politike EU-a k sigurnosti i obrani.
Prema posljednjem Vladinu izvješću, u Hrvatskoj se provodi ukupno 157 investicija unutar 78 reformi koji se financiraju iz NPOO-a. Do kraja listopada 2024. godine potrošeno je 47 posto nepovratnih sredstava i kredita - dakle, gotovo polovina projekata još nije završena.
- Nije pitanje samo koliko će sredstava biti iskorišteno nego i koliko će svaki euro biti upotrijebljen smisleno, s najvećim mogućim učincima za društvo i gospodarstvo - rekao je proteklog tjedna koordinator za financije i proračun zastupničkog kluba Europske pučke stranke, hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler.
U međuvremenu do donošenja budućeg europskog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2027. do 2034. godine, kao dodatni izvor sredstava za golemo povećanje potreba za financiranjem obrane, postoje još i neiskorišteni kohezijski fondovi, no ne slažu se sve države članice da se i taj novac iskoristi samo za obranu. Tako potpredsjednik EPP-a, pregovarač i glavni izvjestitelj za budžet Siegfried Muresan, smatra da je nagrizanje kohezijskih fondova kao rješenje za prilagodbu novoj sigurnosnoj stvarnosti loš model.
Naime, to je trenutno glavna dilema unutar Europskog parlamenta - trebaju li, i u kojoj mjeri, novac namijenjen koheziji i poljoprivredi, što su dosad bili glavni razdjeli u budžetu, masovno "skrenuti" prema resoru obrane ili oni moraju ostati stupom Europske unije. Kohezija jednako solidarnost, što je u samom temelju vrijednosti EU-a, dok su s druge strane poljoprivrednici glavno biračko tijelo vladajuće Europske pučke stranke, stoga se zastupnici EPP-a moraju jako čuvati da u ovom razdoblju do donošenja novog sedmogodišnjeg budžeta ne uznemire svoje vlastite birače preusmjeravanjem novca s agrara na obranu.
- Prioriteti EU-a prema strateškoj agendi za razdoblje od 2024. do 2029. postaju sigurnost i obrana - kaže Muresan, ali i gospodarstvo i kompetitivnost s druge strane moraju biti i prioriteti idućeg višegodišnjeg budžeta. Kohezija i poljoprivreda, tradicionalni prioriteti proračuna, dokazali su svoju važnost tijekom desetljeća, stoga Europski parlament neće prihvatiti nikakva smanjenja kohezije i poljoprivrede - kaže Muresan.
- Poljoprivreda znači posao u ruralnim područjima, a kohezija je glavno političko sredstvo ulaganja - kaže pregovarač za proračun. Međutim, do početka raspolaganja idućim proračunom još je godinu i pol, a dotad raste pritisak za ojačavanjem obrambene politike Europske unije.
Više za stanovanje
Sličnu retoriku ima i hrvatski eurozastupnik Ressler, koji kaže da se ne smiju zanemariti ova dva faktora bez obzira na to što se obrana sada mora početi obilno financirati, no njegov kolega Davor Ivo Stier ističe kako se obrana dosad praktički nije ni financirala jer je činila samo oko jedan posto budžeta, i to uglavnom u smjeru istraživanja i gospodarstva, dok se sada to evidentno mora mijenjati.
- Arhitektura europskog proračuna potpuno će se promijeniti, u smjeru jačanja obrane, ali ne smijemo pristati na stav da je kohezija milostinja, nego moramo zadržati strateški stav da je to ključ temelja EU-a. Ta konvergencijska mašina je temelj Unije. To je jednako tako važno i za Hrvatsku, koja je još uvijek netoprimateljica iz proračuna EU-a - kaže Ressler. On nije protiv toga da se neutrošena sredstva za koheziju iz prošlog proračuna troše na obranu, no priznaje kako je jasno da će u sljedećim godinama morati rasti i udjeli država članica koje uplaćuju u europski proračun. Dosad je to bilo jedan posto nacionalnih BDP-a, ali to će morati rasti, svima je jasno, s obzirom na obrambene potrebe.
S druge strane Ressler kaže i da je potpuno pogrešna percepcija o tome da je europska administracija toliko skupa kao što se obično misli - samo sedam posto proračuna ide na vlastite potrebe, odnosno tri posto ide na plaće, a sve ostalo je u funkciji razvoja, i tako se planira i dalje, kaže Ressler.
Za zastupnicu Nikolinu Brnjac posebno je važno da se priuštivo stanovanje svakako opet nađe u sedmogodišnjem proračunu, i to kao jedan od ključnih prioriteta.
- Naš je cilj znatno povećanje te stavke - kaže Brnjac, koja je koordinatorica EPP-a u posebnom odboru za stambenu krizu. n