Nakon što je krajem travnja Vlada poslala predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću Nacrt strategije obrane i dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, bilo je više no jasno da je konačno došlo do kakve-takve normalizacije odnosa dviju grana hrvatske izvršne vlasti. O tim će dokumentima biti riječi na sjednici Vijeća za obranu u petak, koje se posljednji puta sastalo još u studenom 2021.

Suglasje dviju strana postignuto je i oko potrebe uvođenja obveznog vojnog roka, koji bi trajao dva mjeseca.

Domaća industrija

- Ovo je bolje od onog što imamo trenutno, a trenutno nemamo ništa. Ostajemo bez pričuve. Pričuvnici su ljudi koji su imali neku vojnu obuku. Posljednja je bila 2007. To su ljudi koji su sada 18 godina stariji. Potrebno je da se motivira što veći broj ljudi da se uključe u obuku. Ona traje dva mjeseca. Kraće ne može, to bi bilo prekratko. Ali i to je bolje nego što je bilo dosad - rekao je u srijedu Milanović. On se načelno nije protivio uvođenju vojnog roka, ali i oko toga je bilo problema jer je i to postalo tema preko koje se odvijao sukob predsjednika i Vlade.

Na sastanku Vijeća za obranu bit će sigurno govora i o tome kako će i gdje Hrvatska kupovati oružje. Naime, i amaterskim promatračima rata u Ukrajini jasno je da je došlo do snažnog razvoja svih mogućih oružja protuzračne obrane, te istovremeno velike uporabe bespilotnih letjelica, što je redefiniralo način ratovanja u zraku. Usto su cijene oružja otišle u nebo. Stoga Hrvatska, kao i druge zemlje, pokušava ojačati domaću industriju, te se u tom kontekstu počelo govoriti o tome da bi Hrvatska mogla početi proizvoditi, a potom i izvoziti dronove.

- Volio bih da je to moguće. Jer to znači da bismo i mi mogli za svoje potrebe nabaviti nešto što je proizvedeno u Hrvatskoj. I to onda vjerojatno i po boljoj cijeni. Jer iznosi koji se trenutno plaćaju za vojne sustave su stravični. To je blaga riječ. Neke stvari su zadane. Mi ne možemo kupovati od Kineza ili od Rusa. To je kraj priče. Ali onda smo na jako suženom tržištu. To znači monopol, odsutnost svake kompetitivne utakmice, a to na kraju netko treba platiti. To su hrvatski porezni obveznici. I nema tu Vlada nekakav manevarski prostor. Ali ono što ima jest ipak da se vodi računa o tome da to ne preplaćujemo. Cijene su nezamislive, smiješne, s obzirom na to što sustavi pružaju - rekao je Milanović.

Komentirajući mogućnost da se na razini NATO-a donese odluka da članice moraju početi trošiti pet posto BDP-a za obranu, Milanović je rekao kako se Hrvatska toj odluci neće protiviti, ali da je, kao i većima drugih zemalja, neće biti u stanju provesti.

- To je previše. Hrvatska trenutni troši manje od dva posto. Imamo mi još putovati do tih dva posto, što je oko dvije milijarde eura - rekao je Milanović.

Ako zaista dođe do otopljavanja odnosa predsjednika i premijera, to će premostiti golemu ustavnu i zakonsku nedorečenost oko toga tko zapovijeda Oružanim snagama i miru. Ta se tema nametnula prije nekoliko godina, kada je Milanović, suprotno Zakonu o obrani, počeo izravno zapovijedati vojskom. I taj zakon, a i sam Ustav, jako neprecizno uređuju tu materiju i to je bio uzrok sukoba i nekih prethodnih predsjednika i premijera. Zbog mira u kući ta se tema neće otvarati, ali ako zaista dođe do otopljavanja odnosa, ovaj pravni i ustavni nered mogao bi se zaobići dobrom voljom obiju strana.

Velika tranzicija

Pantovčak i Markov trg postigli su suglasje i oko toga da će se vojna parada u povodu 30. godišnjice oslobodilačke akcije Oluja održati u Zagrebu 4. kolovoza.

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da će obrambena strategija i plan razvoja Oružanih snaga biti na dnevnom redu sjednice Vijeća za obranu ovog petka, ali ne i obvezni vojni rok.

“Teme su poznate, to su strategija obrane i dugoročni plan razvoja Oružanih snaga. Dokumenti su pripremljeni, vode se konzultacije oko nekih sitnih detalja i to je sve", kazao je Plenković u izjavi novinarima u Karlovcu. "Vlada vodi računa o modernoj tehnologiji koja se koristi u ratnim operacijama", poručio je premijer komentirajući izjavu ministra obrane Ivana Anušića iz Bruxellesa, koji je kazao da je Hrvatska spremna preuzeti vodeću ulogu u Europskoj uniji u proizvodnji malih borbenih dronova. "Jako je dobro da postoje tvrtke u Hrvatskoj koje su odmaknule po razvoju svoje tehnologije, mislim da su odlične za vojnu industriju. Jačat ćemo cijeli obrambeni klaster, ministar vodi dijalog s brojnim dionicima koji se bave proizvodnjom ili naoružanja ili povezane opreme za Hrvatsku vojsku", rekao je.

Što se tiče tvornice streljiva, od nje se nije odustalo, napomenuo je Plenković, a taj bi projekt mogao biti realiziran za jednu do dvije godine. “Ima više partnera koji su zainteresirani za suradnju s Hrvatskom, riječ je o velikim poznatim vojnim industrijama iz Europe. Vodimo računa da je cijela Hrvatska vojska u velikoj tranziciji sa stare istočne tehnologije na zapadnu, mislim da smo tu napravili ogromne iskorake”, kazao je. Kao primjere premijer je naveo oklopna vozila Bradley, koja se moderniziraju u tvornici Đuro Đaković, i borbene avione Rafale, veći dio njih javnost će vidjeti na Dan državnosti, 30. svibnja, dodao je. n