Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici Vlade kako očekuje da se na sutrašnjoj sjednici Vijeća za obranu postigne suglasje o dva temeljna dokumenta za oblikovanje nacionalne i sigurnosne politike.

Na sutrašnjoj će sjednici u Uredu predsjednika Republike Zorana Milanovića Vijeće za obranu raspravitI nacrt Strategije obrane RH te Dugoročnog plan razvoja Oružanih snaga RH za razdoblje od 2025. do 2036. godine, koje je Vlada prethodno poslala Uredu predsjednika.

“Sutra ćemo raspraviti ta dva dokumenta. Očekujemo da se o njima postigne suglasje tako da mogu ići u daljnju proceduru usvajanja”, rekao je Plenković na sjednici Vlade.

Istaknuo je da je Hrvatska u procesu zamjene istočne vojne tehnologije zapadnom tehnologijom te da je znatno povećala vojni proračun u proteklim godinama. “On će već za nešto manje od dvije godine premašiti dvije milijarde eura, a nakon toga će ići i dalje. Pratimo nove rasprave o ciljevima za ulaganja, odnosno izdvajanja za obranu koja se trenutno pregovaraju uoči sastanka NATO-a u Haagu, koji će biti za nešto više od mjesec dana”, dodao je.

Podsjetio je i da su nabavljeni višenamjenski borbeni avioni Rafale, da se nastavlja s nabavom helikoptera Black Hawk, a da su “od ranije tu” helikopteri Kiowa Warriors, oklopna borbena vozila Bradley, sustav protuzračne obrane kratkog dometa Mistral-3, a Hrvatskoj ratnoj mornarici isporučen drugi obalni-ophodni brod “Umag“.

Nabavljamo i najmoderniji tenk Leopard 2A8, bespilotne letjelice Bayraktar, višecijevne pokretne raketne sustave HIMARS, samohodne haubice CAESAR, dodao je, a u tijeku je i modernizacija radarskog sustava i čitav niz ulaganja “na koji ćemo posebno posvetiti pozornost u suradnji s hrvatskim obrambenim klasterom i proizvodnjom naoružanja i streljiva u Hrvatskoj".

U svakom slučaju, naglasio je premijer, globalni trend izdvajanja za obranu je nešto “što Hrvatska već prati u našim mandatima i nastavit će u tom smjeru”, a u ovom trenutku izdvajamo nešto više od dva posto BDP-a za obranu, a za modernizaciju i opremanje oko 30 posto tog novca.

Udio javnog duga u BDP-u pao na 57,6 posto

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak kako posljednji podaci pokazuju da plaće u Hrvatskoj i dalje rastu zbog čega raste i standard građana, a Vlada istodobno vodi računa o odgovornom upravljanju javnim financijama.

Na početku sjednice Vlade Plenković je naveo najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o plaćama, prema kojima je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku porasla na 1.448 eura.

„Time nastavljamo ići prema zadanom cilju u programu Vlade da na kraju mandata prosječna plaća dođe do 1.600 eura”, istaknuo je Plenković.

Stabilan rast plaća, tržišta rada i bruto domaćeg proizvoda (BDP) omogućuje dizanje životnog standarda građana i hvatanje koraka sa zemljama koje su ušle u Europsku uniju prije Hrvatske, kazao je premijer.

Istodobno, dodao je, Vlada vodi računa o odgovornom upravljanju javnim financijama.

Tako je naveo da je, prema izvješću o izvršenju proračuna za prošlu godinu, o kojemu se danas raspravlja na sjednici, manjak opće države u 2024. godini iznosio 2,4 posto, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 57,6 posto, što je 4,3 postotna boda manje nego na kraju 2023. godine.

Istaknuo je i da je u srijedu predstavljeno, novo, 11. izdanje trezorskih zapisa Ministarstva financija, koje mogu upisivati građani.

U dosadašnjim izdanjima državnih obveznica i trezorskih zapisa bilo je oko 270 tisuća ponuda građana u ukupnoj vrijednosti od 8,1 milijardu eura. Dosad je na ta izdanja isplaćeno oko 290 milijuna eura kamata.

„To znači da smo kamate isplatili našim građanima, a ne institucionalnim, a nerijetko i stranim investitorima u naše obveznice”, zaključio je Plenković.