Učestalost raka raste, a prevencija je - zakazala
Pacijenti u Hrvatskoj predugo čekaju na svoje dijagnoze i na liječenje
Svake godine u Hrvatskoj od maligne bolesti umre gotovo 14.000 ljudi. Drugi smo najgori po smrtnosti u Europskoj uniji, bilježimo porast incidencije raka, prema kojoj smo zauzeli četvrto mjesto u EU-u, a u prevenciju i edukaciju građana gotovo da i ne ulažemo.
Promjene prespore
Prema izvješću o stanju raka u Hrvatskoj, koje svake godine izrađuju Europska komisija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, četiri preventabilne vrste raka - prostate, dojke, debelog crijeva i pluća, čine više od 55 posto svih slučajeva raka u Hrvatskoj. To ne iznenađuje s obzirom na to da smo po pretilosti i pušenju među najgorima u Europi, a samo smanjenjem pušenja mogli bismo do 2025. spriječiti više od 22.000 novih slučajeva raka. Na te alarmantne podatke upozoreno je na konferenciji "Zajedno u borbi protiv raka", koja je okupila stručnjake javnog zdravstva, onkologe, udruge oboljelih.
- Nacionalni programi probira ne funkcioniraju, jer program probira za rak vrata maternice ne postoji, a probir za rak debelog crijeva bilježi katastrofalno nisku izlaznost. Rak desetkuje naše građane. Promjene se događaju presporo, a rak galopira - upozorila je eurozastupnica Romana Jerković Kraljić, organizatorica konferencije. Ulaganje u onkološku skrb, ističe, najbolja je demografska mjera koju Vlada trenutačno može donijeti, ali, nažalost, nedostaje politički impuls koji će pitanje raka staviti visoko na listu prioriteta.
U Hrvatskoj postoje nejednakosti u onkološkoj skrbi među županijama i među skupinama nižeg i višeg socioekonomskog statusa. Regionalne razlike u incidenciji raka dosežu i 30 posto, a stanovništvo ruralnih područja, nižeg stupnja obrazovanja i niskog dohotka ima ograničen pristup ranoj dijagnostici. Hrvatska na liječenje raka troši manje po stanovniku od prosjeka EU-a, no troškovi raka viši su od europskog prosjeka. Očituje se to kao smanjena produktivnost, koja u Hrvatskoj čini 44 posto troška raka, a u EU-u samo 13 posto. Na zdravstvenu skrb trošimo 26 posto ukupnog troška raka, upola manje od europskog prosjeka. Istodobno, naš zdravstveni sustav pokriva trošak onkoloških i biosličnih lijekova za više indikacija od prosjeka EU-a, ali nam treba nešto duže da onkološki lijek dođe na listu lijekova HZZO-a.
Pacijenti u Hrvatskoj predugo čekaju na svoje dijagnoze, a kad je napokon dobiju, predugo čekaju na liječenje, upozorava doc. dr. sc. Vesna Ramljak, pročelnica Zavoda za onkološku patologiju i kliničku citologiju KBC-a Sestre milosrdnice i predsjednica udruge Europa Donna.
Onkologija nije trošak
- Svjedoci smo aparata koji ne rade. Kupili su se novi, ali pacijenti i dalje čekaju predugo na početak zračenja, pogotovo oboljeli od karcinoma glave i vrata, gdje zračenje treba početi što prije. I kad se dobije termin, prođe toliko vremena da to više nema smisla - upozorava Ramljak.
Do kraja godine novi linearni akceleratori trebali bi znatno poboljšati dostupnost liječenja onkoloških bolesnika, vjeruje Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb. Ostaje, međutim, problem kadrovskog deficita za rad na tim uređajima, nepostojanja kliničke baze i akreditacijskih standarda kako bi oboljeli točno znali u koju se ustanovu javiti i što će tamo dobiti.
- Onkologiju se krivo promatra kao trošak i rasipanje novca. Ulaganja u nju su visokoisplativa, jer se smanjuju drugi indirektni troškovi, te, što je najvažnije, gubitak ljudi - ističe Pleština. n
