Hrvatsko gospodarstvo nastavit će rasti solidnim stopama, od 3,2 % u ovoj i 2,9 % u idućoj godini, potaknuto snažnom potrošnjom kućanstava, uz nastavak usporavanja inflacije, koja bi 2026. trebala pasti na 2 %, navodi se u proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije (EK), uz procjenu da će stopa nezaposlenosti dosegnuti nove najniže razine, od 4,6 % u 2025. i 4,5 % u idućoj godini.

Privatna potrošnja

“Nakon prošlogodišnjeg rasta od 3,9 %, hrvatsko će gospodarstvo postupno usporavati tijekom predviđenog razdoblja. Izloženost Hrvatske carinskom šoku SAD-a niska je u usporedbi s drugim državama članicama i očekuje se da će snažna domaća potražnja osigurati solidan rast BDP-a unatoč povećanoj neizvjesnosti u vezi s trgovinom", navodi EK, očekujući dodatno povećanje deficita opće države sa 2,6 % u prošloj godini na 2,7 % u ovoj, a zbog solidnog nominalnog rasta BDP-a očekuje se da će se udio duga u BDP-u ove godine smanjiti na 56,3 %.

Predviđaju da će rast BDP-a u 2025. uglavnom biti potaknut privatnom potrošnjom, poduprt rastom realnih plaća i zaposlenosti, a i državna potrošnja će rasti s daljnjim povećanjem naknada zaposlenima u javnom sektoru. Ističu da će izvoz robe nastaviti rasti solidnim stopama, unatoč rastućem trgovinskom protekcionizmu, koji nepovoljno utječe na globalnu gospodarsku aktivnost i potražnju nekih od glavnih trgovinskih partnera Hrvatske. Suprotno tome, očekuje se da će se izvoz usluga blago realno povećati, jer kontinuirani rast cijena turističkih usluga šteti konkurentnosti, navode.

U 2026. gospodarski bi se rast trebao ublažiti, ali će ipak dosegnuti 2,9 %, no EK očekuje usporavanje rasta potrošnje s obzirom na to da se očekuje sporiji rast plaća. "Rizici za ove izglede uključuju utjecaj neizvjesnosti na privatna ulaganja i potrošnju veću od očekivane. Snažnija povećanja plaća od očekivanih mogla bi povećati pritiske na cijene i naštetiti troškovnoj konkurentnosti izvoznika. Potencijalna uska grla u opskrbi u građevinarstvu mogla bi odgoditi apsorpciju EU fondova", prognoziraju. Budući da je nedostatak radne snage i dalje visok, nastavit će se priljev radnika iz zemalja izvan EU-a, što znači da će zaposlenost nastaviti rasti, ali zbog toga EK očekuje usporavanje rasta plaća, kako nominalno tako i realno. Ukupna inflacija u 2025. trebala bi pasti s lanjskih 4 % na 3,4 %,i to zbog ubrzavanja cijena energije, a inflacija cijena hrane i usluga trebala bi se polako smanjivati.

Sporija inflacija

“S kontinuiranim smanjenjem pritisaka na plaće i potražnju, očekuje se da će u 2026. inflacija snažnije usporiti i dosegnuti 2 %. Predviđa se da će pad biti potaknut uglavnom usporavanjem inflacije usluga i hrane te da će očekivani pad međunarodnih cijena energenata dovesti samo do malog pada inflacije energije - jer Vladine mjere ograničavanja cijena energije istječu u listopadu 2025.", ističu.

U 2025. predviđaju rast realnog BDP-a u EU-u za 1,1 %, a na europodručju za 0,9 %, slično kao i u 2024. godini. Očekuju ubrzanje gospodarskog rasta u 2026. na 1,5 % u EU-u i 1,4 % na europodručju. "U posljednjem tromjesečju 2024. gospodarstvo EU-a zabilježilo je snažniji rast od očekivanog - 0,4 %, najviše zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Taj se zamah nastavio u prvom tromjesečju 2025., a prvi podatci upućuju na rast realnog BDP-a od 0,3 %. Izgledi za rast znatno su revidirani naniže. To je u velikoj mjeri posljedica slabljenja globalnih trgovinskih izgleda i veće neizvjesnosti oko trgovinske politike", navode i dodaju da neizvjesnost, više od carina, opterećuje domaću potražnju u EU-u, a daljnja fragmentacija globalne trgovine mogla bi ublažiti rast BDP-a i opet potaknuti inflacijske pritiske.

Inflacija bi u 2025. na europodručju trebala usporiti s lanjskih 2,4 % na 2,1 %, a dogodine na 1,7 %. Očekuje se da će na razini EU-a imati sličnu dinamiku, te će u 2026. pasti na malo ispod 2 %. n