Vlada je u saborsku proceduru poslala novi Zakon o mirovinskom osiguranju, kojim se uvodi godišnji dodatak na mirovinu, kolokvijalno nazvan 13. mirovina, a ovisit će o godinama radnog staža. Odluku o visini tog trajnog dodataka na mirovinu Vlada će odrediti u listopadu, a umirovljenicima će se isplatiti u prosincu.

No tzv. 13. mirovina neće biti u visini pune mjesečne mirovine, kako se očekivalo, jer će se izračunavati na temelju godina mirovinskog staža bez obzira na visinu mirovinskih primanja, a za korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža odredit će se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka.

To je ujedno ključna novina novog zakona, a na prijedlog socijalnih partnera, kojima je zakon predstavljen na prošlotjednoj sjednici GSV-a, umirovljenicima će se omogućiti rad na puno radno vrijeme i nakon 65. godine uz isplatu 50 posto mirovine, obrtnicima i samozaposlenima omogućit će se stjecanje mirovine u visini od 50 posto bez prekida rada, a korisnicima invalidskih mirovina omogućit će se rad do tri i pol sata dnevno te im se ukidaju kontrolni pregledi. Ukida se i penalizacija za prijevremeno umirovljenje, tj. ukida se uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina.

Prijedlog zakona treba proći još dva čitanja u Saboru, a na snagu bi trebao stupiti prvi srpnja ove godine. Ovim izmjenama, kako je kazao ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić, želi se postići rast mirovina, ali i održivost mirovinskog sustava.

“Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ne tiče se samo 1,2 milijuna umirovljenika, nego se odnosi na sve osiguranike u Hrvatskoj, kojih je 1,75 milijuna. Nedostatci sustava su kratak prosječni staž, visok udio umirovljenika u mlađim dobnim skupinama, mali broj korisnika starosne mirovine s 40 i više godina staža te razdoblje korištenja mirovine", naveo je Piletić.

Zakonom se uvodi nova, povoljnija formula za indeksaciju mirovina u korist povoljnijeg indeksa, odnosno rasta plaća, a cilj je do kraja mandata prosječnu mirovinu podići na 800 eura. Od prvog siječnja iduće godine najniže mirovine rast će za tri posto, invalidske za deset posto, a majke će po svakom djetetu dobiti tri posto veću mirovinu.

Mirovine su od 2016. do danas rasle za 82 posto i sada ona ukupna mirovina prosječno iznosi 644 eura, u odnosu prema početnih 354 eura iz 2015., podsjetio je Piletić, dodavši da su rasli i rashodi za mirovine i mirovinska primanja, a u ovoj godini će dosegnuti gotovo devet milijardi eura.

Propisuje se i povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije, cenzus se propisuje u iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža povećane za 20 posto.