Hrvatski građani na radu u inozemstvu prošle su godine u Hrvatsku doznačili više od dvije milijarde i 872 milijuna eura, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke, što je rekordni iznos uplata iz inozemstva od 2013. godine, otkako se vodi takva statistika. Istodobno su strani državljani na radu u Hrvatskoj u inozemstvo, odnosno u zemlje iz kojih dolaze, uplatili milijardu i 197,6 milijuna eura, što je također rekordan iznos od 2013., kada su iz Hrvatske uplatili tek nešto više od 45 milijuna eura. Te su godine Hrvati iz inozemstva u domovinu doznačili više od milijardu i 217 milijuna eura, što je bio najniži iznos inozemnih uplata, koji je iz godine u godinu sve više rastao, a od pandemijske 2021. doznake Hrvata iz stranih zemalja premašile su dvije milijarde eura pa su te godine iznosile 2,051 milijardu eura, 2022. godine 2.403,8 milijardi, a godinu poslije 2.623,7 milijardi eura.

U top 10 i BiH

Kao i posljednjih 11 godina, tako je i lani najveći iznos uplata u domovinu došao od Hrvata na radu u Njemačkoj, više od milijardu i 109 milijuna eura, što je također rekordan iznos doznaka. Usporedbe radi, 2013. Hrvati iz Njemačke u domovinu su plasirali tek nešto više od 192 milijuna eura, a od 2016. godine taj se iznos utrostručio na 615 i pol milijuna eura, jer je te godine, podsjetimo, Njemačka odlučila otvoriti granice za radnike iz Hrvatske ne čekajući odredbu o sedmogodišnjem moratoriju na dolazak radnika iz novih članica Europske unije, u koju je Hrvatska ušla sredinom 2013.

Na drugom su mjestu po doznakama hrvatski građani na radu u Irskoj, koji su lani u Hrvatsku uplatili također rekordnih 312,7 milijuna eura, gotovo četiri puta manje nego Hrvati iz Njemačke. Iznose veće od 100 milijuna eura Hrvati iz Irske počeli su uplaćivati od 2019. godine (102,8 milijuna eura), da bi se prošle godine te uplate utrostručile.

Doznake iz inozemstva

Na treće mjesto po uplatama izbili su naši radnici u Nizozemskoj, od kojih najveći broj radi u tamošnjim brodogradilištima, a i oni su u domovinu lani plasirali rekordnih 285,6 milijuna eura, a najmanje su uplatili 2016. godine, tek nešto više od 28 milijuna eura. Među deset zemalja iz kojih dolaze najveće doznake su Austrija (225,5 milijna eura), Slovenija (147 milijuna), Švicarska (120,2 milijuna), Sjedinjene Države (8,3 milijuna), Italija (76,4 milijuna), Ujedinjeno Kraljevstvo (49,9 milijuna), a među top deset zemalja po doznakama našli su se hrvatski radnici u Bosni i Hercegovini koji su prošle godine u Hrvatsku doznačili 46,5 milijuna eura.

Radnici iz BiH na radu u Hrvatskoj inače su rekorderi među stranim radnicima u našoj zemlji po iznosima uplata u inozemstvo. Prošle su godine iz Hrvatske u BiH plasirali 287,8 milijuna eura, što je također rekordna uplata otkako se vode statistike. Slijede ih radnici iz Srbije, koji su u svoju domovinu uplatili dosad rekordnih 149,6 milijuna eura, a doznake srbijanskih radnika na radu u Hrvatskoj u statistikama se pojavljuju od 2017., kada su u Srbiju poslali skromnih 4,1 milijun eura, a već iduće godine doznake su se utrostručile na gotovo 13 milijuna eura, 2019. premašile 33 milijuna uz blagi pad na 31,8 milijuna tijekom pandemijske 2020., nakon čega doznake Srba iz Hrvatske snažno rastu, a od 2023. premašile su sto milijuna eura (107,2 milijuna).

Treće mjesto po uplatama u inozemstvo čvrsto drže Nepalci sa 138 milijuna eura, koji su u samo godinu dana iznos uplata na Himalaje više nego udvostručili jer su 2023. iz Hrvatske poslali nešto više od 64 milijuna eura, također zauzevši treće mjesto među stranim radnicima u RH, a godinu prije 28,4 milijuna.

Odmah iza njih su Filipinci čije se doznake u inozemstvo udvostručuju iz godine u godinu pa su tako prošle godine doznačili gotovo 87 milijuna eura, godinu prije 42 milijuna, 2022. godine 17 i pol milijuna, a 2021. 5,8 milijuna. Snažan rast doznaka iz godine u godinu biježe i Indijci koji su se s lanjskih 80,7 milijuna eura transfera u Indiju našli na visokom četvrtom mjestu. Doznake filipinskih, nepalskih i indijskih radnika u inozemstvo tako bilježe najsnažniji rast od svih stanih radnika u Hrvatskoj.

Balkan "vodi"

Vlasnik agencije koja zapošljava strane radnike Ivan Suhanek iz iskustva navodi da, iako hrvatske tvrtke preferiraju radnike iz zemalja srednje Azije, posebno Nepala, u nas je ipak najviše radnika s Balkana, odnosno iz Srbije i BiH, pri čemu je sve više fakultetski obrazovanih radnika iz Srbije, a sve manje pomoćne radne snage.

Doznake iz Hrvatske

“Poslovi koje dolaze raditi Nepalci većinom su pomoćni poslovi u poljoprivredi, ugostiteljstvu, prehrambenoj industriji, drvnoj industriji…, a to su poslovi koji su inače u Hrvatskoj najniže plaćeni i mi si, htjeli to priznati ili ne, ne možemo priuštiti skuplju radnu snagu od one iz Indije i Nepala. Recimo, Filipince, koji su jako popularni među poslodavcima, ne možemo dovesti ni za pomoćna zanimanja jer ne žele raditi za plaću koja im se nudi u Hrvatskoj. Filipinci biraju svoja radna mjesta, rade većinom u ugostiteljstvu, restoranima, hotelima", kaže Suhanek i dodaje da radnici iz srednje Azije čine 40 posto ukupnog broja stranih radnika u našoj zemlji te da se u posljednje vrijeme pojavljuje i određeni broj radnika iz Egipta, koji su, prema podacima HNB-a, lani iz Hrvatske doznačili 20,2 milijuna eura, a godinu prije šest i pol milijuna.

Što se ostalih radnika s Balkana tiče, Makedonci su lani obiteljima poslali rekordnih 68,6 milijuna eura (godinu prije 50,7 milijuna), Kosovari rekordnih 46 milijuna spram 39,2 milijuna 2023., a Albanci 24,3 milijuna u odnosu na 20,4 milijuna eura koliko su u Albaniju doznačili 2023.

Hrvatska udruga poslodavaca i demografi ističu da će zalet uvoza radne snage, kojemu svjedočimo posljednjih desetak godina, početi polako popuštati. S druge strane, a s obzirom na rast doznaka Hrvata iz inozemstva, demograf Marin Strmota kaže da u Hrvatskoj obrazujemo radnu snagu za izvoz, dok nam 10 do 15 posto ukupno zaposlenih čine strani radnici.