U utorak je u promet pušten prvi elektrobaterijski vlak u Hrvatskoj na relaciji Zagreb – Bjelovar – Zagreb, koji je proizveo Končar – Električna vozila, a označava prekretnicu u obnovi voznog parka na neelektrificiranim prugama jer omogućuje prijevoz na ekološki prihvatljiv način. Tijekom vožnje od Zagreba do Bjelovara vlak koristi oba pogona - 44 kilometra na elektrificiranoj pruzi koristi električnu energiju iz kontaktne mreže, a na 30 kilometara pruge koja nije elektrificirana koristi baterijski pogon. Prema riječima predsjednika Uprave HŽ-a Putnički prijevoz Željka Ukića, u planu je nabava još 13 vlakova na hibridni i alternativni pogon.

“Danas je povijesni dan za hrvatsku željeznicu, ali i za hrvatsko gospodarstvo, jer se radi o promotivnoj vožnji novog elektrobaterijskog vlaka. Ugovor je potpisan još prije dvije i pol godine, a dokaz je to ukupne modernizacije željezničkog sustava koja je krenula i koja traje”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prometa Oleg Butković. Pritom je podsjetio na veliki investicijski ciklus nabave novih vlakova koji je pokrenut prije nekoliko godina te da se u voznom parku HŽ-a Putnički prijevoz trenutačno nalaze 63 niskopodna vlaka, od čega je više od polovine nabavljeno u posljednje tri do četiri godine.

Elektrobaterijski vlak koristit će se za prijevoz putnika na neelektrificiranoj i elektrificiranoj mreži željezničkih pruga u Hrvatskoj. Na neelektrificiranoj pružnoj mreži za pogon će koristiti baterije uz postizanje maksimalne brzine do 120 km/h, a na elektrificiranoj mreži klasičan sustav napajanja pomoću visokonaponske opreme, prilikom čega može postići brzinu do 160 km/h. No, zbog lošeg stanja pruga u Hrvatskoj, brzinu od 160 km/h vlak će ostvarivati na inozemnim prugama, dok će na našim, kao i na željeznicama u regiji, prometovati brzinom od 80 do 120 km/h. U HŽ-u se nadaju da bi kroz desetak godina vlak mogao pokazati sve svoje karakretistike na hrvatskim prugama, pa i dosegnuti brzinu od 160 km/h.

Baterije će se puniti iz kontaktne mreže ili pomoću stabilnih energetskih priključaka koji će biti postavljeni na kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula. Tijekom kretanja vlaka u dodiru s kontaktnom mrežom dobivena energija može se koristiti za punjenje baterije i direktni pogon elektromotornog vlaka, a energija dobivena kočenjem vlaka može se vratiti u mrežu ili se njome mogu puniti baterije.

Projektiran je za prosječnu dnevnu kilometražu do 480 km i prosječni dnevni rad do 18 sati. U prometu je moguće funkcionalno spajanje elektrobaterijskog vlaka s niskopodnim vlakovima nove generacije, čime se osigurava veći kapacitet. Vlak ima 157 sjedećih i 158 stajaćih mjesta, uz vizualne i audionajave kolodvora i stajališta, putnicima u vlaku omogućen je i besplatan pristup internetu, a postavljeni su i monitori za prikaz videosadržaja. Opremljen je rampama za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima, prostorom za bicikle i toaletima prilagođenim ulasku osoba u invalidskim kolicima, a kompletan putnički prostor je pod videonadzorom.

Elektrobaterijski vlak proizveden je u sklopu projekta Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu, koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). U sklopu projekta proizveden je i baterijski vlak te šest punionica na kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula. Ukupna vrijednost projekta iznosi 17,1 milijun eura, od čega se 13,3 milijuna eura financira iz NPOO-a.

Elektrobaterijski vlakovi smatraju se budućnošću željezničkog prometa, prvi su put predstavljeni prije dvije godine u Italiji, a izradio ih je Hitachi Rail. Takvi vlakovi trebali bi smanjiti potrošnju goriva za 50 posto u odnosu na dizel-vlakove, a korištenje baterije čini ih daleko tišima od vlakova na dizelski pogon. U njemačkoj pokrajini Donja Saska od jeseni 2022. prometuju vlakovi na čisti vodik, a u Kanadi vlakovi na vodik voze od ljeta 2023. godine.